Znate li koji je jezik najsretniji

Španski je najsretniji jezik jer u njemu jasno prevladava korištenje sretnih riječi, a kineski je u korištenju sretnih i tužnih riječi najuravnoteženiji, pokazalo je novo istraživanje koje je proučavalo koliko u jezicima prevladava korištenje riječi povezanih sa srećom ili tugom, prenose znanstveni portali.

Analizom korištenja deset različitih jezika u svemu od filmova i romana do tweetova i web stranica utvrđeno je da u svim jezicima prevladava korištenje riječi povezanih sa srećom.

Ljudi su se kroz istoriju razvijali sa pozitivnim pogledom na svijet i ta je ‘pozitivna pristranost’ ugrađena i u naše jezike, zaključili su istraživači u opsežnom istraživanju učestalosti korištenja riječi u deset različitih jezika – engleskom, španskom, portugalskom, francuskom, njemačkom, korejskom, kineskom, ruskom, indonezijskom i arapskom.

Dva američka psihologa još su 1969. iznijela pretpostavku da su ljudi skloniji koristiti riječi povezane s pozitivnim emocijama. “Pojednostavimo – ljudi su skloniji vedrijem pogledu na život”, napisali su tada naučnika sa univerziteta Illinois i izazvali intenzivne rasprave.

Stoga su naučnici sa univerziteta u Vermontu prionuli poslu i proučili koje riječi ljudi najčešće koriste u svakodnevnom životu, poslu, na internetu. Prikupili su stotine milijardi riječi iz deset različitih jezika iz 24 skupine izvora od knjiga i novina preko društvenih medija i web stranica do televizije i glazbe.

Na osnovi toga izlučili su u svakom jeziku deset hiljada najčešće korištenih riječi a izvorni govornici tih jezika razvrstali su ih u sretne ili tužne riječi, primjerice smijeh i tuga. Obradom tih rezultata utvrdili su da je najsretniji jezik španski, a potom slijede portugalski, engleski, njemački i francuski. Na desetom je mjestu od ispitanih jezika kineski.

Istraživanje je dio većeg projekta izrade mjerača sreće tzv. hedonometra koji mjeri sreću u tweetovima pa se može pratiti kretanje raspoloženja tokom dana, sedmice ili mjeseca. Hedonometar je pokazao da je raspoloženje na Tweeteru bilo ozbiljnije primjerice na dan kad je napadnuta redakcija Charlie Hebdoa u Parizu.

Izvor: Hina, Dnevnik.hr

You must be logged in to post a comment Login