Voće i povrće s balkona

„Ako želite jesti zdravu hranu, morate je sami proizvesti“. To je poruka mladih ljudi koji se bave urbanom agrikultirom. Male balkonske površine pretvorili su u oaze zelenila gdje uzgajaju organsko voće i povrće.

Otkako su balkon na petom spratu pretvorili u baštu, jutarnja kafa za Maju i Aleksandra predstavlja poseban užitak. Cvijeće i ukrasno bilje zamijenili su povrćem i voćem. A umjesto suncobrana, hladovinu im prave paprike, krastavac, grašak i paradajz.

„I najmanja terase s vertikalnim gredicama može biti bašta i izvor zdravog povrća za cijelu porodicu“, objašnjava Aleksandar Perendić. Život u gradu za njega nije prepreka da uzgaja i jede organske proizvede. Na Majinom i Aleksandrovom balkonu nalazi se i jedna patuljasta jabuka.

„Eksperimentisali smo i sa kukuruzom, krompirom i vrstama za koje niko ne bi očikavao da uspijevaju u ovakvim uslovima. Na terasama se može uzgajati skoro sve“.

organska hrana 02

Iz jedne saksije pet kilograma paprika

Aleksandar je inače web dizajner, to je posao koji radi godinama i od njega živi. O poljoprivredi i uopšte uzgoju zdrave hrane počeo je razmišljati kada mu je majka oboljela od karcinoma: „Proizvodi sama ono što jede, ima baštu i danas je potpuno zdrava. Kada sam to vidio, postalo mi je jesnije kakvu hranu zapravo konzumiramo čitav život i upustio sam se u sve ovo“.

Urbana agrikultura je jedini način, prema mišljenju naših sagovornika da u gradskim sredinama ljudi koliko toliko utiču na svoju ishranu i da znaju šta jedu. Koriste se skoro isti principi kao u plasteničkoj proizvodnji a prinos je odličan.

„Paradajz i paprike su veoma zahvalni. Te biljke izrastu preko dva metra u visinu i beru se do pet puta godišnje. Tako da tri stabiljike paprike i tri paradajza mogu sasvim pokriti osnovne potrebe porodice“, tvrdi Perendić.

Aleksandar je aktivista, osnivač udruženja ‘Bez granica’ koje se bavi humanitarnim radom, društveno korisnim akcijama i edukacijom. Na Facebook grupi organizacije može se pronaći mnoštvo savjeta i korisnih informacija o ovoj temi.

Online priručnik za početnike

Otvoreni su za sva pitanja, ljudi pišu a oni pomažu koliko mogu. Prije mjesec dana objavljen je i prvi broj online časopisa ‘Priručnik za preživljavanje u urbanim sredinama’. Na manje od dvadeset stranica sažeta su iskustva i preporuke o tome zašto i kako uzgajati povrće na balkonu.

Jedna saksija visoka 25 cm je dovoljna za većinu povrća. Maja i Aleksandar zasadili su preko trideset vrsta raznih biljaka, od začinskih do sezonskog voća i povrća. Vertikalne gredice izradili su od plastičnih kanalizacionih cijevi. Tri cijevi vise jedna iznad druge i maksimalno štede prostor. Tu je smješteno dvadeset sadnica jagoda i zelena salata.

Jagode u plastičnim cijevima

„Motika nam ne treba, potrebne su makaze i jedna mala lopata. Ja insistiram da se radi bez rukavica. Dokazano je da kontakt sa zemljom djeluje slično kao i kada mazite životinje, izvlači negativnu energiju. Brojne štetočine koje prave glavobolju u konvencionalnoj poljoprivredi nama su nepoznanica, krtice, mravi i zlatice ne znaju da koriste lift”, objašnjava Maja Risović.

Ipak, bakterioza i biljne vaši napadaju i balkonske biljke. Ovi mladi vrtlari su strogi protivnici hemije i protiv nametnika se bore na drugi način: „Tretiramo ih prirodnim preparatima od bijelog luka, koprive i zove. To je već isprobano i provjereno djeluje, koristio sam ove metode i u plasteničkoj proizvodnji i na terasi“, dodaje Aleksandar.

Jelenina bašta prostire se na samo dva kvadratna metra. Biljke rastu u saksijama a plodovi su kao s reklame. Ljuta papričica, cherry paradajz, jagode i još mnoog toga. Jelena kaže da svakog dana tokom ljetnih mjeseci ubere bar nešto iz svog malog vrta.

Organski uzgojeno, neprskano i ukusno, a što je najvažnije proizvedeno vlastitim trudom. „Prošle godine smo se prvi put okušali u urbanom vrtlarstvu i bili smo oduševljeni rezultatima koje smo postigli u sedam balkonskih saksija“, kaže Jelena Đurović.

70 litara zapremine zemlje košta 15 maraka. Ulaganja skoro da nema, a uz priručnik i savjete ovih entuzijasta svako može imati mali zasad.

Maja i Aleksandar česti su gosti u vrtovima brojnih Banjalučana, pomažu im svojim savjetima i nastoje uvjeriti što veći broj ljudi da se upuste u organsku proizvodnju i osjete, kako kažu, istinsku slobodu i kontakt s prirodom:

„Krenete polako, na naš recept. Skupili smo dovoljno znanja da se svi početnici mogu osloniti na naše iskustvo i uvjeren sam da ćete uspjeti“.

Izvor: Dw.com

You must be logged in to post a comment Login