Šta se desilo sa kulturnim životom u Srebrenici

Autor: M. Kojić

Ove godine u Srebrenici je održano dosta manje kulturnih dešavanja u odnosu na prošlu godinu. Razlog tome jesu majske poplave koje su uzrokovale dodatne troškove iz budžeta Opštine kao i otkazivanje većine tradicionalnih festivala u Srebrenici.

Postoje i drugi razlozi, poput ne angažovanja mladih, organizacija i javnih institucija u cilju pokretanja kulturnog sadržaja u Srebrenici, apatije, ličnog i društvenog sažaljevanja. Mali je broj onih koji nešto rade kako bi se obogatila kulturna scena u našem gradu.

Jedan od organizatora tradicionalne manifestacije “Kao nekad prije”, član benda Afera, Faruk Smajlović, rekao nam je “da se mnoge manifestacije mogu realizovati sa jako malo finansijskih sredstava”, što oni i dokazuju sa manifestacijom koju organizuju već šest godina.

“Ne trebamo tražiti izgovore u nedostatku novca nego trebamo svi da se malo više angažujemo i obogatimo kulturni život u Srebrenici. Još jedan razlog za siromašan kulturni život je sve manje i manje ljudi a pogotovo mladih koji svoju sreću traže što dalje od Srebrenice”, ističe Faruk.

promocija albuma apsurd afera 09

Ovogodišnja manifestacija “Kao nekad prije”

Opština Srebrenica budžetom za kulturu, sport i mlade od 143.000 KM glavni je pokrovitelj svih manifestacija u gradu. U budžetu Opštine postoji oko 15.000 KM predviđenih za kulturna dešavanja koja nemaju zasebnu stavku u budžetu. Takođe, dodatno za organizovanje kulturnih programa sredstva, posredstvom organizacija, dolaze i od donatora.

U Srebrenici ove godine nisu održani tradicionalni festivali i manifestacije. Moto susreti su odgođeni u čitavoj zemlji zbog poplava. Bajkeri iz Srebrenice, iako nije bilo susreta ljubitelja motora, organizovali su se i pružili pomoć kolegama iz Moto klubu „Grunf“ iz Brčkog.

„Što se tiče kulturnih manifestacija ove godine, jedina kvalitetna manifestacija za koju ja znam da se održala je „Kao nekad prije“. Smatram da sredstava ove godine nije nedostajalo, mislim da entuzijazma u Srebrenici nikad ne fali nego da je problem u elementarnim nepogodama koje su zadesile čitavu zemlju“, kazao je Ahmed Ustić, organizator Moto susreta u Srebrenici, član MK „Argentum“ Srebrenica.

Jedan od najvećih festivala, kulturno-sportska manifestacija “Dani Srebrenice” takođe nije održan, a planirani budžet preusmjeren je za saniranje posljedica od poplava.

„Smanjeno je interesovanje za organizovanjem takvih događaja i sadržaja u našem gradu. Opština Srebrenica je u skladu sa svojim mogućnostima, svih ovih godina, pomagala sve kulturne manifestacije, međutim, ove godine je izraženo da nemamo tih zahtjeva za takvim podrškama i vjerujem da je tu, na neki način, smanjena zainteresovanost od udruženja do institucija da organizuju kulturne sadržaje“, rekao je Nermin Alivuković, šef kabineta načelnika Opštine Srebrenica i dodao da vjeruje da su mnogi imali razumjevanja prema Opštini, uzimajući u obzir poplave koje su pogodile BiH.

Najpoznatijih festivala iz Srebrenice, muzički festival “Silvertown shine” takođe se nije održao.

silvertown shine 2013

Skroz 2013. u Srebrenici

“Nakon poplava koje su pogodile našu zemlju finansijska situacija za sve je bila nepovoljna tako da su i donatori sva svoja sredstva preusmjerili na pomoć ugroženim u poplavama, što i jeste ispravna odluka. Sa novcem koji imamo nismo u mogućnosti da organizujem muzički festival veličine Silvera tako da planiramo tokom zime da napravimo jedan manji demo festival i obilježimo ovaj tradicionalni festival”, rekao je Nemanja Zekić, predsjednik Omladinskog savjeta Srebrenice.

Iz Omladinskog savjeta zadovoljni su početkom godine gdje su realizovali nekoliko kulturnih dešavanja, među njima i pozorišni festival “Cultural Pump Up” koji je se održao deseti put i okupio veliki broj publike, što za Srebrenicu nije česta pojava.

irfan mensur na pozorišnom festivalu u srebrenici

Irfan Mensur na pozorišnom festivalu u Srebrenici 2014. godine

Održao se i VIII filmski festival “Srebrena traka”, u drugom terminu i znatno skromnije nego proteklih godina.

“Jako je lijepo da jedan ovakav festival ima svoju tradiciju u jednoj sredini kao što je naša koja kulturološki jako zaostaje. Jedina mana je što je posjećenost jako loša što rezultuje da stanovništvo Srebrenice, kojeg inače nema mnogo, dobrim djelom nije zainteresovano za kulturne sadržaje kojih, moramo priznati, ima dosta malo ali i kad ih ima vidi se ta nezainteresovanost građana”, rekao je Bekir Halilović.

festival kratkog filma osmi po redu

Filmski festival “Srebrena traka” 2014. godine

U Kulturnom centru Srebrenica takođe nisu zadovoljni kulturnom ponudom u Srebrenici ali i posjetom ljudi na programe koji se organizuju.

“Sve ono što se prikaže mora biti besplatno, nažalost, i pored toga što su mnoge kulturne aktivnosti besplatne imamo jako mali broj posjetilaca. Imali smo ugovor sa Oskar filmom iz Sarajeva gdje bi prikazivali svakog mjeseca jedan film ispostavilo se da su posjete jako loše, dvadeset ljudi, tako da je došlo do prekida saradnje od strane Oskar filma”, kaže Amila Efendić, direktorica JU „Kulturni centar Srebrenica“ i dodaje da ova institucija ulaže napore da u Srebrenici bude što više kulturnih dešavanja ali da za to nema dovoljno sredstava jer je platežna moć građana loša i nisu spremni plaćati ulaznice primjerene kulturnom sadržaju.

odigrana predstava audicija u srebrenici

Kultna sarajevska predstava “Audicija 4″ u Srebrenici

Sve predstave koje se održavaju u Kulturnom centru Srebrenica plaćaju se iz budžeta Opštine a cijena za angažovanje profesionalnih pozorišta nije jeftina. Prikazivanje gostujućih predstava, cirkusa i filmova se naplaćuje a Kulturni centar od prodatih ulaznica, koje su obično loše, ima 10 posto dobiti što nije dovoljno za troškova održavanja i električne energije.

Prema riječima Duška Pejića, profesora srpskog jezika i književnosti, „nije toliko bitno koliko nego kakvih kulturnih sadržaja ja bilo u ovoj godini.“

„Ipak, odgovor je svakako isti: skroz malo ili čak nimalo. Mislim da nam se već godinama kultura servira na kašikicu kao sirup i da ne postoji ništa što bih mogao nazvati sistematskim njegovanjem kulture. Mažu nam oči dovođenjem kojekakvih “kulturnih radnika” na dan-dva, ali niko i ne pokušava da napravi kulturu u Srebrenici. I to što se desilo par puta ove godine je dovođenje kulture, a ne kultura sama“, kaže Pejić.

Ni građani Srebrenice nisu zadovojni ponudom kulturnih sadržaja u našem gradu.

„Znam da je bilo nekih promocija knjiga u biblioteci, par svirki, vjerujem da je bilo još nešto o čemu nemam informacije ali malo je dešavanja“, rekao je Zdravko Nikolić, student.

„Bilo je par, na neki način, kvalitetnih događaja koje niko nije pogledao. Žao mi je što nije bilo ljudi za Dane Nansena, lijepo su odradili predstavu “Sve će to narod pozlatiti”. Takođe sam zadovoljna pozorišnim festivalom, barem predstavom “Muškarčine”. Ne znam, ove godine i nije bilo nekih dešavanja kako sam ja upoznata, sve su poplave poremetile,“ kaže učenica srednje škole Nikolina Milovanović.

Neformalna pozorišna grupa “Bezimeni teatar” nedavno je održala ulični performans “Sahrana kulture” želeći time da skrene pažnju na položaj kulture i kulturnih programa u Srebrenici.

sahrana kulture u Srebrenici

“Sahrana kulture” u Srebrenici

“Glavni problem su nam finansije, jer sve je manje ulaganja u kulturu, obzirom da u našoj regiji dominiraju poljoprivredne djelatnosti pa većina sredstava ide na tu stranu. Mi pokušavamo sačuvatu kulturu tako što radimo manje performanse u Srebrenici”, rekla je Marizela Đozić članica “Bezimenog teatra” i dodala da će se uskoro održati još jedan performans, “Uskrsnuće kulture”.

Nedavno je održana manifestacijia “Ljepota različitosti” koja je prikazala kulturnu ponudu Srebrenice i okupila sve javne institucije i organizacije koje djeluju u našem gradu koje su prikazale da Srebrenica ima šta da ponudi.

U ovoj godini aktivna je bila Narodna biblioteka Srebrenica koja obilježava 55 godina postojanja tako da su građani imali priliku učestvovati na nekoliko događaja u prostoru ove ustanove.

Prema podacima lokalne zajednice u opštini Srebrenici živi oko 10.500 stanovnika, neki građani kažu da na cijeloj opštini ne živi više od 5.000 ljudi i to tokom ljeta dok zimi, niko ne zna pravi broj.

“Koliko imamo građana, sasvim dovoljno imamo kulturnih dešavanja jer ni te manifestacije nema ko da posjeti”, rekla je Amila Efendić, direktorica JU „Kulturni centar Srebrenica“.

Kultura se razvija i živi sa ljudima, koliko ima ljudi toliko će biti potrebe za kulturom.

You must be logged in to post a comment Login