Idriz Halilović ima dvije neizmjerne ljubavi, muziku i životinje

Idriz Halilović ima 32 godine i cijeli svoj život gaji dvije ljubavi, ljubav prema životinjama i ljubav prema muzici. Iako nastanjen u prigradskom naselju, tačnije u srebreničkoj ulici Petriča, u svom vlasništvu držao je veliki broj raznovrsnih domaćih životinja.

“Od djetinjstva sam držao skoro sve životinje: konje, magarce, koze, ovce i druge, ali sam zbog nedostatka imanja i pravilnika opštinskih vlasti bio prisiljen da prodam svoju krupnu živinu. Što se tiče sitne živine, to uvijek držim. Trenutno držim kokoši i golubove”, rekao je Halilović. On kaže da je u 15 godina od svog povratka u Srebrenicu promijenio više od 500 konja.

Idriz Halilović 03

U Tuzli je završio srednju građevinsku školu za molera – farbara. Kaže da u svojoj struci nije mogao naći posao, tako da se danas bavi svim i svačim.

“Posao kao posao… radim sve. Takvo je stanje da se prosto moraš baviti svačim. Prodajem kokošija jaja, kao i piliće koje držim pod inkubatorom. Jako dugo se bavim i kalemljenjem autohtonih vrsta voća, i to ljudi traže da im radim”, kaže Halilović.

Idriz Halilović

Pored ljubavi za životinje, za koju kaže da je njegova najveća boljka, Idriz nosi i ljubav prema sviranju tradicionalnih instrumenata, saza i violine. Ljubav prema sazu mogla je biti i pogubna po njega jer je žice, koje su pucale pri sviranju, skidao sa mina.

“Sviram od ranog djetinjstva. Ljubav za muzikom mi je genetska. Djed mi je svirao šargiju, a nana je pjevala. Otac je čak i ručno izrađivao instrumente kao što su violina i svirala. Najviše volim svirati našu izvornu muziku”, rekao je Idriz.

Dodao je i da se muzikom bavio profesionalno, odnosno da su mu plaćali da svira, ali to ne radi često. Više voli da pjeva i svira za svoju dušu.

“Jedan lokalni ugostitelj mi je čak nudio i da sviram u njegovom objektu kad dođu strani gosti, ali nisam to prihvatio. I danas imam neke ponude da sviram na sijelima gdje dolaze stranci. Njima je interesantna naša tradicionalna muzika”, kaže Halilović.

Ipak, ljubav prema životinjama je veća. Žao mu je što nije u mogućnosti da drži konje, koje najviše cijeni i voli. Kaže da je za njih potrebno mnogo novca kako bi se adekvatno njegovali, a da on trenutno nije u mogućnosti da to priušti.

Idriz Halilović 04

Žice za saz danas nabavlja na pijaci u mjestu Memići, a i tamo ih teško nalazi. Kaže da su u ratnom periodu srebreničke sazlije koristili žice od mina ili vojnih telefona, koje daju identičan zvuk kao one originalne.

Idriz se u Srebrenicu vratio 2002. godine, a u porodičnoj kući živi sa svojom majkom.

Piše: Bekir Halilović

You must be logged in to post a comment Login