Da li se isplati studirati? – Ove su diplome najtraženije u BiH!

Fakulteti u Bosni i Hercegovini uskoro će u novu akademsku godinu primiti hiljade mladih koji bi željeli steći stručno zvanje.

Prilikom odabira budućeg zanimanja, većina studenata nije upoznata sa plaćenosti pojedinih zanimanja, niti oni raspolažu podacima o tome koja su zanimanja deficitarna ili kojih zanimanja ima previše na bh. tržištu. Ovakva situacija doprinosi neusklađenosti obrazovnog sistema sa  stanjem na tržištu, proizvodeći one kadrove kojih već ima previše na tržištu, dovodeći hiljade diplomanata u stanje nezaposlenosti po okončanju studija.

Poslovni portali Posao.ba i Plata.ba su napravili istraživanje o tome koliko se uopšte isplati studirati u BiH.  Rezultati ovog istraživanja pokazuju da u BiH najvišu zaradu mogu donijeti elektrotehnički, ekonomski i farmaceutski fakultet.

Analiza na preko 7.500 osoba različite dobi, obrazovne podloge i profila iz BiH je pokazala da osobe koje imaju fakultetske diplome primaju najviše prosječne mjesečne plate.

Kako nam je saopšteno od strane Edine Šehović sa Posao.ba, ovo je jedino istraživanje plata koje je svakodnevno dostupno svim osobama koje žele da se informišu kolike su plate drugima u BiH na poziciji koja ih zanima.

„Ovo je odlična prilika za svakog pojedinca da se pripremi za intervju za posao, da zna koju platu da očekuje na određenoj poziciji, te da planira svoje buduće obrazovanje i karijeru u skladu sa stanjem na tržištu rada u BiH. Za poslodavce je ovo odlična prilika da adekvatno planiraju plaćanja svojih zaposlenih i budu informisani prema potrebama na tržištu. Ono što je također bitno naglasiti, a što ide u prilog mjerodavnosti istraživanja, jeste da Plata.ba ne prikuplja podatke od institucija već od osoba koje su zaposlene, čime osiguravamo relevantnost podataka koje ovaj servis nudi” rekla je za BUKU Šehovićeva.

Na portalu plata.ba svaka osoba dobrovoljno i anonimno unosi iznose svojih mjesečnih neto plata te se na uzorku koji je reprezentativan uradi prosjek plata na određenoj poziciji.

Plata.ba nudi i detaljnije preglede i analize plata (prema određenim kreiterijima kao što su spol, dob, regija i slično).

Osim toga, napominje se,  software je urađen tako da automatski izbacuje ekstremne iznose, prema tome, možemo reći da se oslanjamo na statistički pouzdane podatke.

Ono što je važno naglasiti jeste činjenica da se prilikom istraživanja ne prikupljaju podaci od institucija već od osoba koje su zaposlene, čime se osigurava relevantnost podataka koje ovaj servis nudi.

Tehnički vs. društveni smjerovi

Iako sve statistike govore kako su tehnički smjerovi mnogo uspješniji na tržištu rada, u bh. društvu nažalost još uvijek je duboko ukorijenjeno mišljenje da se sa „Ekonomijom“ ili Pravom“ može najlakše doći do posla, i to je premisa kojom se vode mladi ljudi iz generacije u generaciju pod motom „svakoj kompaniji treba pravnik/ekonomista“.

„Ono što zanemaruju jeste stanje na tržištu koje se mijenja pod uticajem globalizacije, te rastom konkurentnosti, što dalje uslovljava hiperprodukciju kadrova sličnih kompetencija koji ne nalaze svoj prostor na tržištu rada, a s druge strane tržište vapi za zanimanjima koji mladim ljudima nisu interesantni. Ovo dalje ima za posljedicu polarizaciju tržišta, te sve jasnije razdvajanje zanimanja na deficitarna i suficitarna, stvarajući tako jednu nepovoljnu klimu na tržištu rada kojom nisu zadovoljne niti kompanije, ali ni mladi ljudi koji sve teže dolaze do zaposlenja“ navodi za naš portal Edina Šehović

Ukoliko želite da studirate na nekom od tehničkih fakulteta, najveću zaradu vam u budućnosti može donijeti diploma elektrotehnike.

„Softver inžinjeri sa magisterijem su plaćeni mjesečno u prosjeku 1.800 KM dok su oni sa bachelor diplomom plaćeni 1.560 KM. IT projekt manadžeri i IT specijalisti su plaćeni 1.750 KM, dok IT manadžer zaradi prosječno oko 1.700 KM, a IT projekt manadžer 1.900 KM” navodi se u zaključcima istraživanja pomenutih portala.

Osobe koje završe ekonomski fakultet imaju priliku da dobro zarade u budućnosti, ali sa ovim fakultetom je teže pronaći posao, sudeći prema podacima Zavoda za zapošljavanje, jer osobe ove struke najčešće registruju kao nezaposlene. Osobe sa završenom ekonomijom često zauzimaju menadžerske funkcije koje su najplaćenije u BiH, međutim na ovim pozicijama se ponekad nalaze i osobe sa drugim diplomama.

Primjera radi, finansijski menadžer prosječno mjesečno zaradi oko 1.800 KM, a direktor prodaje 2.300 KM, dok u bankarskom sektoru direktori filijale u prosjeku imaju mjesečnu platu u iznosu od 1.900 KM, a rukovodioci odjeljenja 1.700 KM.

Diploma farmaceutskog fakulteta može donijeti mjesečna primanja od 2.600 KM, što je zarada menadžera farmaceutskih proizvoda, dok farmaceut prosječno prima oko 1.300 KM mjesečno.

Arhitektura i građevina donose manje plaćene poslove, međutim, ova analiza uključuje prosječne plate u BiH, što ne znači da specifične pozicije nisu više plaćene u zavisnosti od regije, godina radnog iskustva, industrije itd.

Arhitekt u BiH zaradi 1.080 KM mjesečno dok mašinski inžinjer prima prosječnu platu od 1.100 KM, šumarski inžinjer ima primanja u iznosu od 1.090 KM a hemijski inžinjeri sa 1.040 KM mjesečno. Od ostalih inžinjerskih zanimanja, građevinski inžinjer 980 KM, saobraćajni inžinjer 970 KM, a najmanje zarade inžinjeri poljoprivrede 890 KM.

Prevodioci sa diplomom filozofskog fakulteta u BiH mogu zaraditi 1.050 KM mjesečno, učitelji i nastavnici dobivaju mjesečno u prosjeku 870 KM, a profesori 960 KM, a čini se da u BiH najmanje zarađuju diplomirani žurnalisti sa prosječnom platom novinara u iznosu od 680 KM.

Suficitarna i deficitarna zanimanja

Prema godišnjoj analizi tržišta rada portala Posao.ba za 2013. godinu, deficitarne kategorije poslova za koje je ponuda poslova bila veća od potražnje poslova u 2013. godinu su IT softver, zdravstvo, zanatske usluge i druge.  Poslovi za koje je veća potražnja bila od ponude na tržištu (suficitarne kategorije poslova) jesu: policija – zaštitarske usluge, turizam, proizvodnja, arhitektonske usluge i druge.

Godišnja analiza tržišta rada iz 2013. godine ovog portala pokazala je da su poslovi za koje je veća potražnja bila od ponude na tržištu (suficitarne kategorije poslova) jesu: policija – zaštitarske usluge, turizam, proizvodnja, arhitektonske usluge i druge.

„Tokom 2013. godine osobe koje traže posao najčešće su aplicirale na poslove u kategorijama kao što su: prodaja, administrativne usluge, transport, skladištenje i logistika, ekonomija, finansije i računovodstvo te menadžment. Uzimajući u obzir broj prijava na pomenuta radna mjesta, možemo zaključiti da su ovo ujedno zanimanja koja su i najinteresantnija bh. poslotražiocima” rekla je Šehovićeva za BUKU.

Ona podsjeća da se lista najtraženijih zanimanja iz godine u godinu neznatno mijenja, što vrlo indikativno pokazuje na trendove konstantnog nesrazmjera obrazovnog sistema i stvarnih potreba tržišta rada, što dovodi do hronične potrebe za jednim te istim kadrovima, od kojih su nažalost neki deficitarni (u prvom redu su to IT stručnjaci, zdravstveni radnici te KV i VK radnici iz pojedinih zanatskih skupina zanimanja).

www.6yka.com

You must be logged in to post a comment Login