Turistički potencijali

U opštini Srebenica, obzirom na raznovrsne prirodne uslove i mogućnosti, turizam još nije dobio značaj koji mu opravdano pripada. To je posledica nedovoljne saobraćajne povezanosti, zaostajanja u izgradnji kompletne banjsko-zdravstvene i sportsko-rekreativne ponude, nedovoljnog sagledavanja uticaja turizma na sveukupan privredni i drustveni razvoj opštine, slabe infrastrukture i velikog uzicaja politike.

Specifični i raznovrsni mineralni izvori, planinski pejzaži, povoljna klima, raznovrstan biljni i životinjski svijet, rijeke Drina i Jadar, omogućavaju različite vrste turističke djelatnosti: Banjsko-zdravstveni, sportsko-rekreativni, izletnički, lovni i ribolovni turizam.

1. Banjsko-zdravstveni turizam

Banjsko-zdravstveni turizam u Srebrenici ima dosta dugu tradiciju. Pretpostavlja se da su srebreničke mineralne izvore koristili narodi još prije Rimljana, za liječenje kožnih oboljenja. Sasvim pouzdano se zna da su ove mineralne izvore u liječilišne svrhe koristili Rimljani i Turci.

Na bazi prvih naučnih istraživanja zdravstvenih vrijednosti srebreničkih izvora koja su izvršili bečki ljekari i kliničari, krajem 19-og vijeka. Austrougarska firma “Henrik mattoni” je uradila prvu kaptažu i počela sa eksploatacijom i flaširanjem (300 g), kao lijek za klinike u Beogradu, Sarajevu, Zagrebu, zatim je izvožena u Veliku Britaniju, Dansku, Holandiju, Švedsku i Ameriku.

Poslije propasti Austro-Ugarske, eksploatacija mneralne vode “Crni guber” potpuno prestaje 1924. godine. Nakon Drugog svjetskog rata, naučna istraživanja kvaliteta srebreničkih mineralnih izvora nastavljaju jugoslovenski stručnjaci: Miholić, Blaževic, Ciglar i Marić, čiji se rezultati istraživanja u mnogome slažu sa prethodnim analizama. Njihovi zajednički rezultati glase:

– mineralni izvori banje “Crni guber” po svom sastavu predstavljaju jedinstven skup minerala u optimalnom odnosu, koji podjednako djeluju kod anemičnih stanja i nakon 10 dana pijenja, znatno se povećava broj crvenih krvnih zrnaca. –

Indikativna je za anemije nastale usled velikog gubitka gvoždja, neurovegetativne smetnje, kožna i reumatska oboljenja.

Kontraindikativna je za bolesti jetre, žuči, bubrega i sve akutne zarazne bolesti. Mineralna voda izvora “Crni guber” je po svom hemijskom sastavu željezno-arsenska, u sebi sadrži i druge važne komponente rijetkih metala: bakar, kobalt, nikal, mangan, aluminijum, magnezijum i dr.

Značaj gvožđa se sastoji u sprečavanju anemije, aluminijum je tonik za srce i dobar je zaštitnik stomačne sluzokože, magnezijum je koristan za dobro funkcionisanje nervnog sistema i moždanih aktivnosti, pomaže i u dezintoksikaciji jetre, kalcijum je važan za pra vilan rad mišića, sprečava grčenje i fizički zamor, bakar i srebro sprečavaju infekciju grla i disajnih organa.

Po hemijskoj analizi 1 kg vode sadrži:

 

Kationa:
Vodonika(H+)0,0000167
Natrijuma(Na+)0,004527
Kalijuma(K2)+0,005136
Kalcijuma(Ca2+)0,01000
Magnezijuma(Mg2+)0,003888
Stroncijuma(Sr2+)0,0000022
Barijuma(Ba3+)0,0002468
Aluminijuma(A1+)0,04185
Gvozžđa(Fe22+)0,1232
Mangana(Mn2+)0,0008627
Cinka(Zn2 +)0,007123
Olova(Pb2 +)0,00004618
Bakra(Cu2+)0,0001034
Nikla(Ni2+)0,00001915
Kobalta(Co)0,00003549
Aniona:
Hlora(Cl-(SO42-)
Sulfata(HAsO42-)0,000544
Hidroarsenata(SiO22-)0,5324
Silicijumoksida0,008049
Temperatura vode0,05589
Spec.težina12 C
Odobreno br.1,00116

 

Navedena kombinacija minerala, efikasno aktivira metabolizam ćelija. Mineralna banja “Crni guber” najbolje rezultate postiže kada se njena voda koristi u prirodnom stanju u banjskom stacionaru “Argentarija”, liječilišni tretman određuje bansjki ljekar-specijalista, i najčešće traje 21 dan.

Na nivou sadašnje tehničko-zdravstvene opremljenosti stacionara”Argentarija”, može se u liječenju primjenjivati hidroterapija, elektro- terapija, ručna masaža i oralna terapija.

U oralnoj terapiji, dnevna doza se kreće 300-400 grama, pri čemu se postižu dobri rezultati u liječenju svih oblika anemije, bolesti krvnih sudova, stanje iscrpljenosti organizma, bazedova bolest, nervne bolesti i dr.

Tretman kupkama obavlja se u zagrijanoj vodi (32-37 °C), pri čemu jedna kupka traje 60 minuta. Na ovaj način dobri rezultati se postižu u liječenju reumatskih stanja, hroničnih kožnih oboljenja, katar ženskih organa i sterilitet.

Kada stacionar „Argentarija” bude potpuno opremljen u liječenju reumatskih stanja primjenjivaće se i blatne kupke (peloidterapija), pri čemu ce banja”Crni Guber” dobiti znatno širu afirmaciju.

Ova banja svojom mineraloškom specifičnošću i reijetkošću, predstavlja balneološku atrakciju, zbog čega uvijek ima nljansu zdravstvene vrijednosti više, u odnosu na druge banje, među kojima se na turističkom trižištu lako prepoznaje (jedina je na prostoru Evrope registrovana kao lijek za mnoga oboljenja).

Ova banja je po svom mineralnom sastavu jedinstvena, onda je jasno kakvaje njena uloga u banjsko-zdravstvenom turizmu.

2. Sportsko-rekreativni turizam

Sportsko-rekreativni turizam, kao vid turističkog kretanja, savremena medicina sve više inicira u banjskim centrima na čemu se bazira aktivan odmor savremenog čovjeka.

Sportsku rekreaciju čine svi fizički pokreti tijela, koji jačaju mišićno tkivo, pri čemu se unapređuje zdravlje cijelog organizma. najbolji rezultati u tome se postižu, ako se rekreacija odvija u mineralnoj vodi i zdravoj sredini.

Da bi se u Srebrenici ovaj vid turističkih kretanja mogao u potpunosti ost-varivati, potrebno je izgraditi raznovrsne sportsko-rekreativne sadržaje i neophodne dodatne objekte.

Savremeni banjsko-rekreativni tretman, u cilju postizanja što bolje efikasnosti, zahtijeva sadejstvo različitih vidova sportske rekreacije, što u sadašnjim uslovima u srebreničkoj banji predstavlja određeni nedostatak.

Banjski gosti rekreaciju na otvorenom prostoru, najčešće svode na samoinicijativne šetnje,  stazom dugackom 2 km koja počihje od IHOtela “Domavija” i završava na izvoru”Crni Guber”. Šetnja se odvija  pored rječice Crvena Rijeka koja protiče kroz pejzaž bujne šumske vegetacije; svojim žuborom i ljepotom  podstiče šetače da istraju u namjeri do kraja.

Banjski gosti u ljetnoj sezoni za rekrativne aktivnosti mogu koristiti gradske i školske sportske terene uz animaciju stručnih osoba i banjskih ljekara.

Srebrenici nedostaju objekti za masovnu rekrreaciju, otvoreni i zatvoreni bazeni sa mineralnom a I običnom vodom.

3. Izletnički turizam

Lokalna i regionalna izletnička turistička kretanja usmjerena prema Srebrenici do danas nisu imala veceg uticaja na pvoećanje pansionske potrošnje. to su rijetki porodični i grupni poludnevni i dnevni izleti koji u izvjesnoj mjeri utiču na povećanje vanpansionske potrošnje.

Trodnevna izletnička kretanja su takođe rijetka iz gradskih centara Bosne i Hercegovine, Zapadne Srbije i Vojvodine, u kojima se nalazi gusta mreža turistickih agencija, koje su najčešće organizatori ovog vida turističkih kretanja.

Masovnost izletničkih turističkih kretanja, bazira se na organizaciji sportsko-rekreativnih i kulturno-zabavnih manifestacija u Srebrenici.

Za banjske goste koji u Srebrenici borave 7 i vise dana, treba uvesti uobičajene poludnevne i cjelodnevne izlete autobusima do susjednih izletista: jezero Perućac, manastir Svete Trojice u Sasama I Rača kod Bajine Bašte, planina Tara, legendarna Kadinjacča i dr.

Posebno su zanimljivi izleti- krstarenje motornim brodicćima i splavovima po jezeru Perućac i kanjonu Drine do Višegrada sa brojnim kulturnim spomenicima u kombinacijl sa cuvenim vozom “Ćira” od Višegrada kružni izlet preko “Šarganske osmice” do Kremne, odatle autobusom preko Tarabića sa posjetom etno-kući čuvenih proroka Miloša i Mitra Tarabića, putovanje dalje ide preko Tare – Bajine Baste – Skelana, Zelenog jadra, sa povratkom u Srebrenicu.

4. Lovni turizam

Izuzetno povoljna konfiguracija terena i ekološki uslovi, raznovrsnost flore i faune, doprinijeli su očuvanju i razvoju više lovišta na području opštine Srebrenica, gdje bi trebalo afirmisati safari i upotrebu foto-aparata a ne oružja.

Jedno od najznačajnijih lovišta u BiHje srebreničko lovište „Sušica“ koje održava i pazi šumsko gazdinstvo „Drina“, zauzima površinu od oko 8898 ha na brdsko-planinskim predjelima jugoistočnog dijela opštine. Južna granica ovog lovišta ide jezerom Perućac, odnosno kanjonom Drine prema istoku sve do mjesta Klotjevac koje je istočna granica lovišta. Sjevernu granicu predstavlja mjesto Podravanje a prema zapadu lovište se prostire do mjesta Krušev Do i Luka.

Vrhunske ambijentalne karakteristike unutar ovog lovišta kod posjetilaca bude osjećaj neizmjerne ljepote a brojni vidikovci prema nepreglednim šumskim predjelima, hranilištima, kanjonu i krivudavom zelenom toku rijeke Drine upotpunjuju takve doživljaje.

Lovište „Sušica“ sa izvanrednim lovnim i turističkim mogućnostima i optimalnim uslovima koje omogućava jedinstvena flora, bogato je mrkim medvjedima, divokozama, srnećom divljači, divljim svinjama i drugom niskom divljači po čemu je poznato mnogo godina unazad. Za potrebe lovaca i ostalih posjetilaca, sagrađene su tzv. „čeke“ sa kojih se pruža predivan vidik.

Lovno-tehnički objekti u lovištu

Iz razloga dobrog bonitetnog razreda kad je u pitanju srneća divljač, osim zimskog prihranjivanja gdje postoji 23 hranilišta i više od 40 solilač članovi lovačkog društva individualno grade lovno-tehničke objekte po potrebi.

Ishrana divljih svinja se vrši nešto većim intenzitetom, tj. Vrši se prihrana tokom cijele zime kukuruzom i gomoljastom hranom.

U ishrani medvjeda se koriste standardne metode kao što su iznošenje mesa životinja isključivo na hranilišta.

Što se tiče lovnih objekata, u lovištu je sagrađeno 15 visokih čeka za srneću divljač i 8 za divlje svinje odakle se i prehranjuju, i jedna zatvorena visoka čeka sa mrciništem za medvjede.

U funkciji zaštite i očuvanja lovne divljači na ostalim dijelovima srebreničke opštine egzistira i lovalko društvo „Javor“ osposobljeno da profesionalno djeluje u samom lovnom turizmu i lovnoj djelatnosti.

Lovačko društvo „Javor“ postoji već 60 godina a trenutno gazduje na površini od 40 000 ha. Ovo je veliko prostranstvo, ali je i razuđeno zbog velikog broja naselja, lovišta „Sušica“ i konfiguracije terena. Reljef je brdsko-planinski (nadmorska visina od 204 – 1087 metara) sa izraženom i horizontalnom i vertikalnom raščlanjenošću terena, karakterističan po mnogim usjecima, visoravnima i klisurama, što pogoduje gniježđenju mnogo vrsta ptica od kojih treba izdvojiti „Bjeloglavog orla“ kao ugroženu i zaštićenu vrstu.

Odgovarajuće klimatske karakteristike, bogata i raznovrsna flora, povoljne hidrografske prilike i odnos društva prema lovištu pogodovali su održanju i povećanju mnogih životinjskih vrsta.

5. Ribolovni turizam

Na prostoru opštine Srebrenica, povoljne uslove za razvoj ribolova pružaju rijeke: Drina i Jadar I jezero Perućac.

Rijeka Drina sa jezerom Peručac, sa izuzetno čistom vodom, stanište je za mnogobrojne riječne ribe, među kojima se posebno ističu rijetke vrste mladica i lipljan. Drina je dobro poznata po ribolovu I na  druge vrste: šaran, škobalj, klen, mrena, som i potočna pastrmka.   Svake godine početkom ljetne sezone, organizuje se na Drini od Skelana i Bajine Bašte do Ljubovije, svjetsko prvenstvo u sportskom ribolovu na mladicu, koja je kao endem (rijetkost) strogo zaštićena, pod nazivom “Dani  Mladice”

Mladica je sačuvala svoje stanište u rijeci Drina, na dionici od ušća Bujakovića potoka kod Skelana, nizvodno do Ljubovije, zahvaljujući izuzetno čistoji zdravoj vodi. Iz pomenutog razloga, sportski ribolov na mladicu se odvija pod strogom kontrolom, jer joj je opstanak ugrožen, zbog čega je upisana u “Crvenu knjigu” ugroženih vrsta flore i faune u svijetu.

Ulovljeni primjerci mladice pokazuju da može dostići tezinu do 30 kg. Za razliku od ostalih vrsta riba, mladica ima osobinu da se sporo razmnožava, iz položene ikre za desetak dana razvije se mladj, koja postaje poslastica i plen drugim ribama, tako da se samo 3-5% mladji razvije u odraslu mladicu. Mladica spro raste, godišnje  za 1 kg, I važi ribarsko pravilo, koliko je kilograma teška, toliko je godina stara.

Sportski ribolovci mladicu nazivaju riječnom kraljicom ili biserom Drine, zbog čega je postala njen simbol.

Drugi značajan vodeni tok za ribolov, predstavlja rječica Jadar, koja svojim gornjim i srednjim tokom pripada opštini Srebrenica. Odlikuje se kritstalno čistom vodom, bogata je potočnom pastrmkom koja je čini privlačnom za Ijubitelje sportskog ribolova. Pogodna je za podizanje ribnjaka za potočnu pastrmku.

U planovima i projektima daljeg privrednog razvoja opštine Srebrenica, turizam treba da zauzme prioritetno mjesto. Potpunom valorizacijom brojnih turističkih vrijednosti, Srebrenica moze dobiti fizionomiju razvijenog turističkog centra. Srebrenica ima prirodne uslove da preuzme konkretan poduvhat za nosioce razvoja ove privredne djelatnosti u Republilci Srpskoj (BiH).