Tajni jezik osaćanskih neimara

Istok Bosne i Hercegovine, područje Skelana i Srebrenice, poznato je po osaćanskim majstorima graditeljima. Poznati su i po neobičnom, tajnom jeziku. BHRT je posjetila Skelane i sa potomcima čuvenih graditelja zabilježilapriču o banjačkom jeziku.

Ovaj jezik su izmislili, koristili i još ga ponegdje koriste majstori sa područja Osata, koji su čuveni po svojim graditeljskim poduhvatima. Riječ je o tajnom jeziku koji su koristili za sporazumijevanje tokom obavljanja posla.

„To je jezik majstorski, mi smo ga zvali majstorski, za snalaženje na tim raznim poslovima gdje radimo. Pretpostavimo, na primjer, radim kod nekog gazde i slaba hrana, pogodimo da bude njegova hrana i piće, a ono slabo, onda mi prigovaramo kako je slaba hrana, piće, slab stan, mi između sebe pričamo“, kaže Radiša Neđić, osaćanski neimar

Osaćanski jezik nema jezičke norme, gramatiku niti pismo. Danas ga poznaje mali broj majstora.

„Slabije je zastupljen, izumire u toj generaciji građevine i građevinaca, pogotovo sa ovih prostora“, ističe Milan Stevanović, osaćanski neimar.

Ovaj tajni jezik objelodanio je i zaštitio od zaborava primarijus doktor Radomir Pavlović. Godinama se bavio istraživanjem osaćanskih običaja i jezika, a istraživanje je rezultiralo rječnikom u kom je oko 300 riječi.

„Sakupljao sam riječi od više od stotinu ljudi, da bih nakon nekoliko godina izdao ovaj rječnik neimara i majstora sa ovih prostora, kojima su se bavili i prije Drugog svjetskog rata kulturni stvaraoci BiH, ali sam primijetio da niko od njih to nije sabrao u jedan rječnik“, priča Prim. dr Pavlović, istraživač i autor “Banjačkog rječnika”

Banjački govor kandidovan je na UNESCO reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Kako je za BHT1 rečeno u državnoj komisiji za saradnju sa UNESCO-m, još se čeka zvanična potvrda i uvrštenje na listu.

Izvor: BHRT