Sve manje interesovanje za Pravni fakultet u Srebrenici

U Srebrenici je danas održan sastanak na temu „Visoko obrazovanje u Srebrenici“ kojem su prisustvovali predstavnici obrazvnih institucija, organizacija i privrednika.

Povodom Javne rasprave o otvaranju novog ciklusa akademskih studija u Srebrenici održan je i sastanak na kojem se razgovaralo o problemima u visokom obrazovanju u Srebrenici ali i uvođenju novih smjerova.

Razlog današnjeg sastanka jeste zapošaljavanje svih koji se vode kao nezaposleni u narednom periodu, kako je već definisano na investciono-razvojnoj konferenciji kao i unapređivanje visokog obrazovanja u Srebrenici.

Na biroima za zapošljavnje sve je više ekonomista i pravnika, kada se govori u Srebrenici i okolnim opštinama.

U Srebrenici je ukpno 67 osoba nezaspolenih sa visokom stručnom spremom, rečno je na prezentaciji.

Dekan Pravnog fakulteta Istočno Sarajevo, prof. dr Radomir B. Lukić rekao je da se ovaj fakultet u Srebrenici susreće sa problemima te da je ključni problem opstanak jer je sve manje studenata i ne postoji opravdanost postojanja ove obrazovne institucije u Srebrenici.

Pravni fakultet u Srebrenici postoji već šest godina i suočava se sa dva problema, obrazovanjem srednjoškolaca, njihovim stečenim znanjima što doprinosi slabijoj prolaznosti i drugi problem jeste motivi studiranja, zbog čega svršeni srednjškolci biraju pravo.

„Najveći broj upisanih studenta upiše se na faklutet kako bi dobili uvjerenje o studiranju i ostvarili prava na primanja, posebno porodice poginulih i šehidskih porodica. Upisani studenti, njih od 40 do 60 posto su ‘lažni’ studenti koji zbog ostvarivanja prava polože jedna ili nijedan ispit“, rekao je Lukić. On je istakao da nešto više 20 aktivnih studenata ima trenutno u Srebrenici čime je ugrožen opstanak ove obrazovne ustanove.

Na prvoj godini studija u Srebrenici ima 6 aktivnih studenata, drugoj 9, trećoj 5 i četvrtoj 4 studenta koji se vode kao „aktivni“, objasno je Lukić.

Na sastanku je zaključeno da bi za ovu regiju bilo zanimljivo pokretanje Poljoprivrednog fakulteta i Rudarskog fakulteta ili viših škola.

Ispred Univerziteta u Tuzli, prof. dr Enver Halilović rektor Univerziteta u Tuzli ponudio je otvaranje Poljoprivrednog fakulteta u Srebrenici ukoliko je na to spremna Opština Srebrenica u smislu pokrivanja troškova.

Faruk Mekić sa Univerziteta u Sarajevu rekao je da je najbolje da se ciljano vrši stipendiranje studenata kako bi se obezbijedio neophodni kadar kao i da je važno napraviti istraživanje o prirodnim bogastvima na osnovu čega se pravi dugogodšnja strategija čime se vraća život i privlače studenti u Srebrenicu.

„Mislim da je neophodno da Srebrenica postane studentski grad i na taj način bi se privukli i svjetski studenti a za deset godina, vjerujem da bi ovdje bilo tri do četiri hiljade studenata. Na taj način promijenila bi se i slika o Srebrenici“, istakao je Mekić.

Pomoćnica ministra za visoko obrazovanje u Republici Srpskoj Radmila Pejić rekla je da će Vlada RS pronaći načina kako bi se pomoglo Pravnom fakultetu u Srebrenici kako bi izmirio svoja dugovanja. Ona je istakla da je njihovo Minstarstvo otvoreno za saradnju i da je za otvaranje novog studijskog ciklusa neophodno proći i određenu proceduru regulisanu zakonom.

Sa većinom rečenog na današnjeg sastanka nije se složio Ćazim Salimović, savjetnik načelnika za privredu opštine Srebrenica.

„Mislim da je neophodno prestati sa upisom novih studenata jer smo u prezentaciji vidjeli šta je Srebrenici i susjednim opštinama neophodno. Planiramo da u naredne tri godine svu djecu sa biroa zaposlima. Potreba opštine Srebrenica je oko 20 visokobrazovanih stručnjaka“, rekao je Salimović. On je istakao da je nužno ići u prerađivačku proizvodnju gdje nije potreban veliki broj inžinjera i shodno potrebama i brojem stanovnika i radnika nije potreban fakultet u Srebrenici.

Učesnici sastanka složili su se da je neophodna studija i istraživanje na osnovu koje bi se formirala dugoročna strategija u daljem obrazovanju neophodnih kadrova ali i da je potrebno kvalitetno stipendiranje studenata prema potrebama opštine i privrede.