Simpozijum “Bauhaus u životu i djelu Selmana Selmanagića” 23. oktobra

Izvor: Radio Sarajevo

Dugo se u bivšoj SFRJ nije govorilo o liku i djelu Selmana Selmanagića, poznatog arhitekte, urbaniste, dizajnera i visokoškolskog profesora, piše Radio Sarajevo.

Bio je jedini arhitekta s ovih prostora koji je svoju diplomu stekao na Odsjeku za arhitekturu Bauhausa u Dessauu 1932. godine i jedino ime iz BiH koje se, u prvoj polovici 20. stoljeća izravno veže uz evropsku umjetničku avangardu. Rodio se u Srebrenici 1905, a preminuo u Berlinu 1986.

Za obnavljanje (zasluženog) interesa prema Selmanagiću najzaslužnija je historičarka umjetnosti Aida Abadžić Hodžić, koja je objavila monografiju posvećenu ovom velikanu.

Povodom predstojećeg Međunarodnog simpozija o liku i djelu Selmana Selmanagića, koji će u četvrtak u Sarajevu okupiti stručnjake iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, razgovaramo s profesoricom Abadžić Hodžić, koja je autorica monografije posvećene ovom Srebreničanu. Pitamo je odakle potiče taj njen interes.

Simpozij “Bauhaus u životu i djelu Selmana Selmanagića” održat će se na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, u četvrtak 23. oktobra.

“Meni je prvi put Selmanagića spomenuo Ivan Štraus, možda prije nekih osam godina i tada sam prvi put čula za njega. Kasnije sam, pripremajući jedan tekst o arhitekturi BiH 20. stoljeća, željela napisati nekoliko rečenica o njemu i počela istraživati. Potom sam otputovala u Berlin i upoznala njegovu suprugu i kćerke i vidjela sav taj materijal. Tada sam shvatila da je njegova priča fascinantna, ne samo stvaralačka, nego i životna. Kao mladić bio je hrabar i odlučan, s ciljem i vizijom. Imao je kvalitete za koje smatramo da su i danas potrebne u vremenu u kojem živimo. Svoj cilj je slijedio i, uprkos nesretnim okolnostima, završio tu školu, te se upisao, vrlo markantno, u historiju arhitekture i dizajna u Njemačkoj. On je, zapravo, u Njemačku otišao da bi usavršio rad na mašinama, a poslao ga je otac koji je i sam bio visokoobrazovan. Cilj je bio da Selman, nakon što je završio stolarski zanat u Sarajevu i Ljubljani, usavrši znanje i vrati se u Srebrenicu gdje je trebao pokrenuti obiteljsku stolarsku firmu. Ali on kada je vidio tu arhitekturu Bauhausa, osjetio je da je to nešto napredno i odlučio je tu ostati.”

Pitamo profesoricu Abadžić Hodžić šta je razlog što se za vrijeme SFRJ nije mnogo znalo o Selmanagiću?

“Zanimljivo je to s obzirom na porijeklo obitelji i reference koje su njegova braća imala u društvu bivše Jugoslavije. Selman nema nijedan projekat u bivšoj Jugoslaviji. Pretpostavljam da zbog složene političke situacije, sve do nekog otkravljenja atmosfere u DDR-u on nije često ovdje dolazio. Tek pred kraj njegovog života počeo je intenzivnije dolaziti u Sarajevo. Vrlo je živo pratio šta se ovdje dešava, ali nije aktivno participirao”.

Pitamo sugovornicu da li današnja Srebrenica zna za Selmanagićevo djelo.

“Meni je jako drago da se Biblioteka u Memorijalnom centru Potočari otvorila uz promociju moje knjige. To je jedna od prvih donacija koja je ušla u njihov fundus. Oni su jako ponosni, znaju za tu obitelj i imaju percepciju da se neki Srebreničanin proslavio u Njemačkoj. Nažalost, imaju i tužno podsjećanje, jer se na dijelu zemlje te obitelji danas nalazi Memorijalni centar Potočari.

Selman_selmanagic_konferencija 002

Primarni cilj simpozija “Bauhaus u životu i djelu Selmana Selmanagića” je predstaviti i naučno valorizirati opus profesora Selmana Selmanagića (Srebrenica, 1905. – Berlin, 1986.), jedinog studenta ove slavne škole, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koji je diplomirao na Odsjeku za arhitekturu Bauhausa u Dessauu 1932. godine i koji je jedino ime iz BiH koje se, u prvoj polovici 20. stoljeća izravno veže uz evropsku umjetničku avangardu. U radu simpozija učestvuju univerzitetski profesori, naučnici i muzejsko-galerijski djelatnici iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Austrije i Njemačke. Integralni dio simpozija čine i radionice studenata Univerziteta u Sarajevu na temu savremene recepcije Bauhausa u dizajnu, arhitekturi i historiji umjetnosti, a čime ovaj simpozij, uz naučno-istraživački, uključuje i edukativni aspekt i potiče međunarodnu suradnju u oblasti nauke, obrazovanja i kulture.

You must be logged in to post a comment Login