Ovih pet iskorijenjenih bolesti opet postaju naša svakodnevnica

Endemska lepra odnosno guba na Floridi, opasnost od desetine hiljada slučajeva ospica u Londonu i porast sifilisa za 50 posto ili više u Irskoj i Portugalu. Zvuči kao odlomak iz historijskog romana, ali radi se o zastrašujućim podacima današnjice. Pad stope vakcinacije kod djece, promjene u ponašanju i prehrambenim navikama kao i klimatske promjene pridonijeli su tome da se opasne bolesti, za koje se smatralo da su postale prošlost, vratile u zemlje koje su ih prethodno praktički eliminisale.

Dok su bogate nacije uspjele eliminisati brojne epidemije iz prethodnih stoljeća putem usklađenih kampanja vakcinacije, pametnog javnozdravstvenog slanja poruka i uvođenja efikasnih modernih lijekova, 21. stoljeće doživjelo je preokret. S pandemijom COVID-19 i “erom globalnog previranja”, zdravstveni sistemi su u zaostatku kada je u pitanju rješavanje nekih od najstarijih bolesti, piše Politico.

Osim toga, bakterije postaju sve otpornije na naše antibiotike, što znači da je jedan od najtransformativnijih lijekova u posljednjih 100 godina sada ugrožen, prenosi N1.

Ovo je pet bolesti koje su opet postala naša stvarnost:

Ospice

Ospice su jedna od najzaraznijih ljudskih bolesti i pojavljivale su se u epidemijama svake dvije do tri godine, uzrokujući više od 2 miliona smrtnih slučajeva. Ali sve se promijenilo kada je takozvani otac modernih vakcina John Franklin Enders razvio vakcinu protiv ospica. Prva vakcina odobrena je za upotrebu 1963. godine i uslijedilo je široko rasprostranjena vakcinacija. Ali budući da je bolest toliko zarazna, imunitet u zajednicama mora biti stvarno visok – 95 posto – kako bi se zaustavilo širenje bolesti.

Danas te brojke nisu dostignute, a rezultat su izbijanja bolesti širom Evrope. Posljednjih godina Ujedinjeno Kraljevstvo, Grčka, Češka i Albanija izgubile su status zemlje bez ospica. Samo dva mjeseca u 2023. već je bilo 900 slučajeva ospica u Evropi.

Nizozemska je također upozorila na mogućnost ponovne pojave ospica, a u Londonu, Agencija za zdravstvenu sigurnost u julu je saopćila da je glavni grad spreman za desetke hiljada slučajeva zbog nižih niova vakcinacije tokom nekoliko godina, što je pogoršano pandemijom.

Sifilis

Sifilis, poznat i kao velike boginje, spolno je prenosiva bakterijska bolest koja se može liječiti penicilinom ako se otkrije rano. Ako nije, napreduje u fazama, pri čemu je prva bezbolna ranica, druga je osip s drugim simptomima poput temperature ili umora, a treća je latentna faza u kojoj bakterija ostaje u tijelu, ali ne uzrokuje probleme. Posljednja faza može se dogoditi decenijama nakon prve infekcije i može oštetiti organe i dovesti do smrti.

U kasnom 18. stoljeću, procjenjuje se da je više od jednog od pet stanovnika Londona imalo sifilis do sredine tridesetih godina. Agencija za zdravstvenu sigurnost u zemlji ponovno bilježi veliki porast, a broj slučajeva u 2022. godini – 8.692 – najveći je godišnji broj od 1948. godine.

A to nije slučaj samo u Veikoj Britaniji.

Najnovije godišnje epidemiološko istraživanje Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti pokazuje da su slučajevi širom EU. Najveća stopa u 2019. bila je na Malti, a slijedi je Irska.

Iako su različiti faktori, smatra se da su rezovi u uslugama seksualnog zdravlja – na primjer smanjena milijardi funti u Engleskoj – također krivi za porast slučajeva ove bolesti.

Giht

Bolest kraljeva se vratila i ovoga puta nije zaražena samo kraljevska porodica koja se časti crvenim mesom i alkoholom.

Giht je bolna vrsta artritisa kod koje se oko zglobova – često nožnog palca – stvaraju mali kristali. Slučajevi se povećavaju širom svijeta, a SAD i Kanada imaju najveći porast procjena prevalencije gihta između 1990. i 2017. godine.

Faktori rizika za giht uključuju to što ste muškarac, pretili ste, imate zdravstvene probleme poput visokog krvnog pritiska i dijabetesa te konzumacija hrane bogate fruktozom. Također se povećava u skladu s konzumacijom alkohola.

Uz stope pretilosti u evropskoj regiji koje ne pokazuju znakove usporavanja, čini se da bolest kraljeva možda neće nestati u skorije vrijeme.

Guba

Teška kožna bolest uzrokovana bakterijom koja dovodi do oštećenja živaca i gubitka osjeta na koži, očima i nosu je nešto što bi malo ljudi koji žive u zapadnim zemljama ikada vidjelo. Do sada.

Novi izvještaj o slučajevima pokazuje da je guba, poznata i kao lepra, možda postala endemična za Floridu u SAD-u. Broj prijavljenih slučajeva više se nego udvostručio u posljednjoj deceniji u jugoistočnim državama SAD-a, dok se nezdrav način života okrivljuje za porast, istraživači su također ukazali na loše upravljanje stanjem.

Historijski gledano, politika je bila da se osobe s tom bolešću šalju na udaljene karantinske otoke, poznate kao kolonije gubavaca. Sada se može izliječiti višemjesečnom terapijom s više lijekova, a rano otkrivanje može izbjeći invaliditet.

Malarija

Malarija nije uvijek bila bolest koja se javljala samo u tropskim regijama Afrike, Azije i Latinske Amerike. Slučajevi su zabilježeni u močvarnim područjima Pariza i uz londonsku rijeku Temzu, s talijanskom Sardinijom s 300 smrtnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika u kasnim 1800-ima. Ali Evropa je uspjela iskorijeniti malariju kroz masovni poslijeratni program prskanja insekticidima, isušivanja močvara i terapije lijekovima.

Dok se malarija tek treba u potpunosti vratiti u regiju, osim nekoliko lokalno prenosivih slučajeva, porast drugih bolesti koje prenose komarci, poput denga groznice i virusa Zapadnog Nila, treba promatrati kao znak upozorenja. S druge strane Atlantika, u junu su Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti izdali upozorenje o nekoliko lokalno zaraženih slučajeva malarije.

Što se tiče sudbine Evrope, čelnik Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije Peter Sands rekao je da bi s porastom ekstremnih vremenskih nepogoda u regiji Evropa “mogla vidjeti povratak malarije”, prenosi Oslobođenje.

You must be logged in to post a comment Login