Ovakav način promocije Srebrenice postaje sve popularnija

Još jedna lijepa inicijativa dolazi iz Srebrenice od strane dva brata, blizanca Ibre i Ibrahima Begića, koji preko Facebooka promovišu Srebrenicu kroz fotografije, a sve su poznatiji i sve više ljudi ih prati.

Faceboook grupa Srebrenica Photo pokrenuta je prije nešto više od dvije godine i trenutno je jedna od posjećenijih iz Srebrenice.

Sa Ibrom Begićem razgovarali smo više o ovoj ideji ali i ambiciji da promovišu Srebrenicu besplatno, kako to oni rade, bez ikakve podrške, ali sa željom da odavde ode i druga slika.

U Srebrenici sve je manje inicijativa kakva je ova, a podrške gotovo da nema iako pojedinci u mnogim sličnim inicijativama šalju jednu drugu sliku ovog mjesta.

Kako ste došli na ideju da pokrenete ovu grupu i ko sve stoji iza nje?

Još od mali nogu počinjem da se interesujem za fotografiju, to je nešto što me zadovoljava i ispunjava. Sve na internetu vezano za moj grad Srebrenicu je crna tema, znate već. Mislim da ovako mogu da pokažem svoj grad u ljepšem i drugom izdanju.

Ja i brat odlučili smo da napravimo stranicu Srebrenica Photo i tako da izbacujemo naše slike na svjetlo dana i tako pokažemo koliko je Srebrenica lijep grad, njegove prirodne ljepote i da još uvjek nije izgubio dušu. Srebrenica je puna ljepota, ali sve je to zaboravljeno, zapušteno i napušteno. Ja želim da ovaj grad profunkcioniše i da ga dignemo iz pepela svi zajedno.

Gdje pronalazite inspiraciju, ipak Srebrenica izgleda drugačije u vašim fotografijama nego inače, mahom ljudi je sve manje, a život teče sporije. Kako crpite inspiraciju?

Oduvjek sam bio fasciniran fotografijom još od malih nogu sam volio da vidim lijepu fotografiju. Nekad provedem cijeli dan u prirodi sa fotoaparatom. Priroda je moj dobar prijatelj koji me inspiriše. Inspiriše me ljubav prema fotografiji. Za mene svaka fotografija ima svoju priću i zanimljivost.

Jedna od najčešćih lokacija odakle nastaju fotografije su Lovac, zašto baš ta lokacija?

Lovac je za mene jedna posebna lokacija u Srebrenici gdje se družimo, zapalimo neki roštilj i uživamo u društu, i sam pogled na grad zna da zadivi.

Ovo je jedna od rijetkih inicijativa ljudi koji žele nešto da urade za svoj grad. Da li ste prepoznati lokalno, da li ljudi imaju poštovanje, znaju ko to radi i cijene ono što pokušavate, ili je to ipak drugačije?

Nije lako pogotovo ako si početnik i nemaš neku dobru opremu. Poštovanja ima naravno i sam sam se iznenadio koliko ljudi me podržava. Ljudi prilaze na ulici i čestitaju, ali niko nije ponudio konkretnu podršku.

Na vašim fotografijama može da se osjeti prava ljubav prema gradu, sreća, veoma je malo depresivne slike Srebrenice. Po tvom iskustvu, koliko su mladi aktivni u Srebrenici, da li imaju dovoljno prilika i jesu li srećni i zadovoljni?

Mislim da je dosta depresije, vrijeme je da pokažemo da ovaj grad ima dušu. Nije sve tako sivo. Ja volim ovaj grad i nisam razmišljao da odem negdje vani da živim, ali na žalost sve više mladog i talentovanog kadra odlazi trbuhom za kruhom. Mladi su nezadovoljni ukupnom društvenom i političkom situacijom u BiH pa se suočavaju sa problemima za koje su većinom odgovorne državne institucije.

Na kraju, tvoja poruka mladim. Mogu li ovakve inicijative nešto promijeniti i biti od koristi ljudima?

Budite hrabri, podignite ruku i glas, iskažite svoj stav, gradite svoj karakter. Volite se i podržavajte.