Održana promocija djela Vanje Bulića

U sklopu programa obilježavanja 55 godina postojanja i rada Narodne biblioteke Srebrenica sinoć je organizovano druženja sa novinarom i publicistom Vanjom Bulićem na kojem je autor predstavio svoja djela.

Vjerovatno poznata ličnost za sve, ako ne u pisanoj riječ sigurno na malim ekranima odakle ga, većina vas zna.

Vanja Bulić jedan od pisaca koji je pored maštovitosti, poznavanju i radu na istorije religije, srednjovjekovnoj istoriji, istraživanja, sposobnošću da određene događaje razvija na osnovu saznanja i da od njih produbljuje radnju postao, dio enciklopedije koja se bavi posebnim, manje poznatim činjenicama koje se vežu za hrišćanstvo, istoriju i život.

Koscenarista je filma “Lepa sela lepo gore” i scenarista filma “Drugo stanje”. Radio je i dokumentarne filmove.

Ovo veče u Narodnoj biblioteci Srebrenica Bulić je svoje prezentovanje posvetio, iako je kratko govorio i o drugim djelima, knjigama “Dosije Bogorodice”, “Simeonov pečat” i “Jovanovo zaveštenje”.

vanja bulić gostovao u narodnoj biblioteci srebrenica 01

Knjiga “Simeonov pečat” je za Bulića je iziskivalo mnogo proučavanja, istraživanja i učenja tako da je u više navrata posjetio manastir Hilandar koji se pominje u sve tri knjige. Nešto, što mu na neki način, u svoj toj priči ne prija, jeste to, da ženama nije dozvoljena posjeta ovom svetom mjestu.

“Što mislim, velika nepravda je, ovo iskreno kažem, žene su bolji život čovječanstva. Da su se one više pitale u onom prošlom ratu i da su one vodile ne bi bilo ovoga što se dogodilo”, priča Vanja Bulić.

Njegove knjige, pored istorijske podloge imaju i drugu koja pripada samom piscu, počev od njegovih stavova, činjenica koje nisu riješene, tehnologije, nauke, dobiju oblik dobrog i zanimljivog trilera.

“Jovanovo zaveštenje” prati priču Miroslavljevog jevanđelja, blaga templara, Svetu goru, tajne službu…

vanja bulić gostovao u narodnoj biblioteci srebrenica 03

Svoje izraz ljepote i religiji predstavio je na sebi ličan način iako kaže da je dijete vojnog lica i da smatra za sebe da nije posebno religiozan.

“Zaista, kada odem negde u crku, potpuno isto, ja sam kao klinac ulazio u Sarajevo u džamiju, katoličku crkvu, pravoslavnu. Bog je jedan i treba da vidite sva tri bogatsva”, rekao je Bulić.

O zloupotrebi religiije pisao je u knjizi “Dosije Bogorodice”, za koju su ga mnogi pitali zbog čega je ubacio nešto što je policijsko (dosije) u naslovu ove knjige.

“Samo u ovim krajevima je Bogorodica došla u jedan policijski sef i bila 25 godina”, kaže Bulić.

U ovoj knjizi pisac prati sudbinu ikone Bogorodice Filermose i desnu ruku Jovana Krstitelja koja se smatra najvećom svetinjom svih religija jer je ona biološki dokaz o nastanku religije. Obje svetinje nalaze se na Cetinju, Crnoj Gori.

Mnogi komentari čitalaca o njegovi djelima su raznoliki, mnogo nijh dijeli mišljenje da Bulić piše knjige za naredne generacije, da su obrazovne i da ostavljaju bez daha, da su lake za čitanje a ujedno zanimljive srednjovjekove teme koje su postale veoma čitani romani.

Svojom jednostavnošću u prezentovanju svojih dosadašnjihi djela, Bulić je srebreničkoj publici pokazao kako poznate činjenice iz istorije ili pak manje poznate činjenice mogu biti dobra polazna tačka za dobar triler koji će predstaviti istoriju jednog naroda i ujedno postati dobar roman.

You must be logged in to post a comment Login