Od Srebrenice do Berlina: Selman Selmanagić, arhitekta koji je premostio granice i oblikovao Evropu

Selman Selmanagić, Srebreničanin, tzv. “balkanski Le Corbusier”, najuspješniji Jugosloven koji je završio studij i diplomirao arhitekturu na prestižnom Bauhausu.

Iako se smatra da je Selmanagić u Bosni i Hercegovini još uvijek ne tako poznata ličnost, neminovna je činjenica da se u proteklih nekoliko godina javila zainteresiranost za proučavanje njegovog životnog opusa.

Među malobrojnima koji su istraživali život Selmana Selmanagića je i Aida Abadžić Hodžić, profesorica historije umjetnosti iz Sarajeva

Njezina knjiga “Selman Selmanagić i Bauhaus” daje nam uvid u lik i djelo ovog bosanskohercegovačkog, a svjetskog velikana.

Gledajući očima Selmana Selmanagića

Selman Selmanagić rođen je u Srebrenici 1905. godine, a njegova intelektualna i imućna pozadina bila je stub za njegove nadolazeće poduhvate. Njegova porodica, a ponajviše otac Alija, pružili su mu osnovne poticaje i podršku za akademski i lični razvoj.

Selmanagić je svoje prve korake u svijetu primijenjenih umjetnosti napravio u Sarajevu okušavši se kao majstor stolar. Bio je izuzetno talentiran mladić, u konstantnoj potrazi za znanjem, što ga je odvelo do nastavka školovanja u Ljubljani.

Tokom jednog putovanja vozom od Zagreba do Berlina, upoznaje Austrijanca koji ga je uvjerava da njegove vještine i umijeća pripadaju novootvorenoj školi Bauhaus. U tom trenutku, Selmanagić je donio odluku koja će mu potpuno promijeniti život navodi su profesorice Aide Abadžić Hodžić.

Bauhaus je bio uticajna škola dizajna, arhitekture i umjetnosti osnovana 1919. godine u njemačkom Weimaru. Osnovao ju je modernistički arhitekt Walter Gropius s vizijom pokretanje prve škole industrijskog oblikovanja. Škola je primijenjivala modernu praktičnu nastavu i metodu grupnog rada, što je dovelo do otkrića novih tehnika i prevladavanja jaza između „čiste” umjetnosti i industrije.
Fotografije i dokumenti, izložba u Kunsthochschule Berlin-Weißensee 2019.

Među nastavnicima su bili poznati slikari poput Paula Kleea i Vasilija Kandinskog, kao i arhitekti poput Hansa Meyera, Miesa van der Rohea i Herberta Bayera. Nakon što su im nacisti zabranili rad, škola se 1931. godine preselila u Berlin. Mnogi članovi Bauhausa, pred Drugi svjetski rat, bježe u Ameriku gdje nastavljaju sjajne karijere. Unatoč svim nedaćama, Bauhaus je u 14 godina postojanja proizveo oko 500 diplomaca i ostao najuticajnija škola dizajna u 20. stoljeću.

Ime vrijedno spomena

Selmanagić nije bio samo arhitekt, bio je čovek posvećen općem dobru, predavajući kao profesor i pedagog u Istočnoj Njemačkoj (DDR).

Selman Selmanagić, u to vrijeme ekonomske krize u Njemačkoj, uspješno je diplomirao na odsjeku za arhitekturu. Nakon povratka u Jugoslaviju, zbog loših ekonomskih prilika, odlučio je potražiti poslovne angažmane u Palestini te se okušati u prvim velikim karijernim poduhvatima. Kao uvjereni komunist, vratio se u Njemačku pred početak Drugog svjetskog rata i radio kao filmski arhitekt i scenograf u studijima UFA, aktivno sarađujući sa pokretom otpora. Nakon rata, započeo je svoju karijeru u razrušenom Berlinu, projektujući sportske objekte i aktivno učestvujući u restauraciji spomenika kulture. Selmanagić nije bio samo arhitekt, bio je čovek posvećen općem dobru, predavajući kao profesor i pedagog u Istočnoj Njemačkoj (DDR).

Po želji, sahranjen je u rodnoj Srebrenici 1986. godine, a njegovo naslijeđe traje godinama. Njegove zasluge u obnovi Berlina neizmjerno se cijene do danas, a Njemačka kao i cijela Evropa, redovno se prisjeća i njeguje Selmanagićevu nevjerojatnu ostavštinu. Usprkos prolasku vremena, Selman Selmanagić ostaje simbol hrabrosti, predanosti i trajnog uticaja na svijet arhitekture i umjetnosti, piše Pit.ba.

You must be logged in to post a comment Login