NP “Drina”: Prilika za razvoj turizma u Srebrenici

Najmlađi nacionalni park u našoj zemlji je Nacionalni park „Drina“ Srebrenica koji se prostire na više od 6.300 hektara gdje je potvrđeno 635 vrsta biljaka i 85 životinjskih vrsta.

O značaju NP „Drina“, aktivnostima i planovima razgovarala smo sa direktorom Radomirom Pavlovićem.

Pavlović kaže da je nedavno na Bijelim vodama otvorena planinska kućica, a plan je da planinskom stazom bude povezana još jedna kućica koja će se graditi na Šarenoj bukvi.

„Planinskom stazom od Klotjevca, gdje se nalaze apartmani koje imamo u ponudi, do Bijelih voda, a sa vidikovca produžava se staza za Šarenu bukvu odakle ide u stari grad, a od starog grada u Crni potok. Ostalo je još nešto više od tri kilometra označavanja staze čime se zaokruže staza duga oko 40 kilometara“, rekao je Pavlović.

On kaže da je se tu nalazi tri označene staze i da je u planu ove godine da se završi sa priprememo i označavanjem još dvije staze.

Pavlović dodaje da je u nedavno završeno uređenje pristupnog puta prema Starom gradu Klotjevac, a u julu biće velika manifestacija koja ima za cilj promociju turističkih potencijala nacionalnog parka.

„Izrađen je i desetogodišnji plan sanitarne sječe šume u nacionalnom parku koji je obavljen uz saglasnosti i preporuke od strane ovlaštene agencije“, istakao je Pavlović koji je rekao da je gotova sistematizacija i da je naredno Plan upravljanja NP „Drina“.

Radnici NP „Drina“ svakodnevno rade na kontroli i nadzoru lova, ribolova, kontrolišu sječu šume, šumske požare i druge aktivnosti zaštite nacionalnog parka.

„Pripremili smo i pravilnik za takse objekata koji se nalaze u parku i oko nacionalnog parka. Takođe planiramo da postavimo dva ulaza u nacionalni park. Jedan će biti od jezera Perućac, a drugi na Bijelim vodama gdje će se pred ulaznih kapija naplaćivati minimalna taksa za posjetioce“, priča Pavlović i dodaje da je to način kako će park ostvariti i određene prihode.

Pavlović kaže da su u toku pripreme da se sa Nacionalnim parkom „Fruška gora“, koji je najstariji park, radi projekat sa NP „Drina“, kao najmlađim parkom, gdje će se raditi koridor zdravlja od Fruške gore do Bijelih voda.

„Koristili bi sadržaji iz prirode poput čistog zraka, šetnje i druge aktivnosti koje bi definisali stručnjaci, a cilj toga bi bio da se poboljša krvna slika i jača imuni sistem, a kroz praćenja pacijenata i analize imali bi jasne pokazatelje koliko je priroda dobra za zdravlje“, objašnjava Pavlović.

Zaposlenici NP „Drina“ nastupili su na susretima radnika nacionalnih parkova iz BiH i Srbije na „Parkovijada 2022“ Tara gdje su pored druženja sa kolegama i razmjeni iskustava održana i sportska takmičenja na kojem su osvojili tri medalje.

„Imamo svaku moguću podršku NP ‘Tara’ kao i slične sadržaje elemenata koji se nalaze u prirodi. Imamo izuzetne saradnje i sa parkovima ‘Sutjeska’, ‘Kozara’, ‘Una’, i možemo reći da imamo saradnju sa svim nacionalnim parkovima u BiH, obzirom da ih je četiri. Ono što je od velike važnosti za sve nas jeste da sa NP ‘Tara’ radimo zajedno na zaštiti kanjona kroz uklanjanje nelegalnih deponija, smeća iz jezera, ali i sve druge vidove krivolova“, dodaje on.

Aktivno se radi na uređenju pravilnika zaštite, odnosa uputa kako bi adekvatno zaštitilo kulturno i istorijsko blago poput dva stara grada kao i spomenika stećaka.

Pavlović kaže da je izuzetno dobra saradnja i sa stanovnicima koji žive na teritoriji nacionalnog parka koji se takođe uključuju u rad parka kao vodiči i dobri domaćini.

U narednom periodu, a uz saglasnosti ministarstava i Vlade Republike Srpske, te na prijedloge revizora, radiće se na pravnim aktima kojima će NP „Drina“ biti odgovoran za izdavanja dozvola za gradnju, a u planu je i uređenje odnosa u lovištu „Sušica“ kojim gazduje Šumsko gazdinstvo „Drina“.

„Pored uređenja administrativnih odnosa važno je da NP ‘Drina’ ima i druge prihode kako bi se mogao brže i kvalitetnije razvijati“, kaže Pavlović.

On ističe da su profesori radili na zaštiti Pančićeve omorike i formiranju rasadnika po čemu je prepoznat ovaj kraj, a Pančićeva omorika doprinosi vrijednosti flore u nacionalnom parku.

Iako je to nekad bila vrsta koja se prostirala cijelom Evropom, danas se smatra zaštićenom vrstom koja raste još samo na rijetkim lokalitetima uključujući i Nacionalni park “Drina” i spada među ugrožene biljne vrste.

NP „Drina“ ima 12 stalno zaposlenih i dva radnika na ugovoru, a finansira se dijelom iz budežta Vlade RS, Opštine Srebrenica i ličnih prihoda.