Ni povratak sezonaca neće spasiti domaće tržište rada

Hroničan nedostatak radnika na našem tržištu neće značajno nadomjestiti ni povratak sezonaca, koji su se, u potrazi za većim platama, proljetos “otisnuli” prema Jadranu ili, pak, radno mjesto pronašli na građevinama i drugim poslovima širom Evrope.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, ocjenjuje da će povratak sezonaca malo ublažiti manjak radnika u ugostiteljstvu, dok za ostale branše sumnja da će se to desiti.

“Najveći problem kad je u pitanju nedostatak radne snage su građevina i industrija, i nisam siguran da će oni sa konobarisanja preći na građevinu. Tako da će i dalje sigurno ostati problem nedostatka radnika kada je riječ o nekim zanimanjima”, kazao je Smailbegović za Nezavisne novine.

Sličnog je mišljenja i Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, koji naglašava da je jedino rješenje dovođenje stranih radnika.

“Mislim da poslodavci već odavno ne računaju na te koji se vraćaju sa sezone, zato što su im nepouzdani radnici. Ali sigurno je da oni mogu na neki način da poprave to stanje. Međutim, evidentno je da nema šanse bez zapošljavanja strane radne snage da se ta rupa popuni”, naveo je Trivić.

Dodao je da je činjenica da puno više zaposlenih, na godišnjem nivou, ode u penziju nego što budućih radnika stigne iz škola, a problem su i demografske prilike, odnosno iseljavanje.

“Tako da bez zapošljavanja strane radne snage nema krpljenja te rupe”, rekao je Trivić za Nezavisne novine.

Podsjetimo, Savjet ministara BiH je krajem prošlog mjeseca donio odluku o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za 2023. godinu. Stoga, ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2023. godini iznosi 3.995, od čega 2.435 u FBiH, 1.400 u Srpskoj i 160 u Brčko distriktu.

Kada se podvuče crta, u ovoj godini došlo je do povećanja ukupne godišnje kvote radnih dozvola, jer je ona godinu ranije iznosila 2.540 radnih dozvola.

Dok, dakle, BiH povećava broj stranih radnika, njeni građani svoju platu zarađuju u drugim zemljama.

Primjera radi, statistički podaci u Hrvatskoj pokazuju da je u prvoj polovini ove godine najviše radnih dozvola izdato građanima iz BiH.

Naime, od 1. januara do 31. jula 2023. godine u Hrvatskoj je izdato više od 100.000 radnih dozvola za strance, a podaci pokazuju da je dozvole za rad iz BiH dobilo 25.213 radnika. Na drugom mjestu su državljani Srbije sa 17.395 izdatih dozvola, dok su Nepalci na trećem mjestu.

Zanimljivo je da je građevinarstvo vodeća grana u Hrvatskoj za koju su izdate dozvole, sa 39.146 izdatih dozvola, dok je sektor turizma i ugostiteljstva zauzeo drugo mjesto sa 37.022 izdate dozvole, pišu Nezavisne.

You must be logged in to post a comment Login