Nerealno visoke plate u javnom sektoru

Državni službenik je u julu zaradio 1.126 KM, dok je njegov kolega zaposlen u administraciji kod privatnika sa platom od 521 KM bio na posljednjem mjestu po zaradama u Srpskoj. U poređenju sa platom u privredi, trgovini, građevinarstvu i drugim djelatnostima u realnom sektoru, plata javnoj upravi je u prosjeku za oko 500 KM veća.

Na neujednačenost plata u javnom i privatnom sektoru upozoravaju i iz MMF. Prema njihovim podacima, prosječna plata u javnom sektoru BiH je za preko 40 odsto veća u odnosu na prosječnu platu u BiH, što je daleko više negu u drugim zemljama iz okruženja. Na primjer, prosječna plata u javnom sektoru Makedonije je ispod prosječne plate u zemlji.

“Ako u BiH poredimo projsečne plate između javnog i privatnog sektora, onda je razlika još veća. Prema našim kalkulacijama, ova razlika je iznosila čak 64 odsto, te se može reći da je kroz ovakvo stanje javni sektor postao država u državi”, kaže Ognjen Đukić, programski direktor Centra za istraživanje „Gea“ iz Banjaluke.

Zbog toga je javni sektor kao poslodavac postao i nefer konkurencija privatnom sektoru.

“Velika atraktivnost zaposlenja u javnom sektoru je dovela do suzbijanja preduzetničke inicijative, posebno kod mladih, koji često navode zaposlenje u javnom sektoru kao prvu opciju u poslovnoj karijeri”, ističe Đukić.

Sistem utvrđivanja plata bi trebao biti baziran na principu da svako radno mjesto u javnom sektoru bude plaćeno maksimalno onoliko koliko je plaćeno uporedivo radno mjesto u privatnom sektoru.

“Zašto bi jedan računovođa u Vladi bio više plaćen nego računovođa u nekom privatnom preduzeću”, pita Đukić.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS kaže da plate u javnom sektoru treba vezati za plate u privredi.

“Plate u javnom sektoru su nerealno visoke u odnosu na stanje u privredi. Imamo situaciju da nam, zbog visokih primanja i sigurnog radnog mjesta, radnici iz privatnog sektora ‘bježe’ u javnu upravu, a sve više ih uopšte ne razmišlja da radi u privredi, nego traže isključivo posao u državnoj službi”, kaže Blagojević.

Zahtjev MMF, bez obzira što vlast u BIH to ne želi da prizna, javno je smanjenje broja zaposlenih u administraciji i novca koji se iz budžeta izdvaja za njihove plate, te stavljanje moratorijuma na prijem novih radnika u administraciji. Cilj je upravo da privatni sektor postane značajniji akter na tržištu rada.

U Privrednoj komori kažu da službenici u javnom sektoru ne snose odgovornost ako ne rade dobro.

“Potrebno je definisati odgovornost i sankcije, kao i naknadu štete od strane javnih službenika za nepostupanje u zakonskim rokovima i zloupotrebe položaja”, kaže Vladimir Blagojević, portparol PKRS.

Izvor: Blic.rs