Najčešći mitovi o pivu

Pivo je na drugom mjestu po popularnosti u svijetu, odmah nakon čaja, a uz njega se često vežu različita vjerovanja i mitovi, kao što su da pivo deblja, da od njega dobijamo pivski stomak ili da je nezdravo. U nastavku teksta donosimo vam pet najčešćih zabluda o ovom piću.

Mit broj 1: Pivo deblja

Uvriježeno je vjerovanje da pivo deblja, odnosno da uzrokuje nastavak tzv. pivskog stomaka. Uzmemo li u obzir energetsku vrijednost koja je na nivou mlijeka ili prirodnog soka od narandže, možemo zaključiti da to uopšte ne mora biti istina.

Na postojanje “pivskog stomaka“ utiče jedino količina piva ili bilo kojeg drugog pića ili hrane koju konzumiramo, ali i način života. Ne postoji mehanizam koji bi uticao na skladištenje masti u predjelu trbuha uslijed konzumacije piva. Drugim riječima, ako se pridržavate preporuka, nema rizika od povećanja tjelesne mase ili pojave trbuščića.

Mit broj 2: Pivo je bogato glutenom

Polazne sirovine za pivo – ječam i pšenica izvori su glutena koji se posljednjih godina često ističe kao manje poželjna supstanca u prehrani. Iako ozbiljne smetnje stvara jedino osobama oboljelim od celijakije, sve je više pojedinaca koji smatraju da su intolerantni na gluten, a bezglutenska prehrana postaje sve popularnija.

Budući da je pšenica značajno bogatija od ječma, pšenična piva sadrže veće koncentracije glutena. Nasuprot tome, lagana ječmena piva koja se najčešće piju kod nas obično sadrže vrlo male količine glutena. Naime, tokom procesa proizvodnje dolazi do modifikacija i odstranjivanja proteina u procesu pripreme ječmenog slada i vrenja. Nadalje, novija istraživanja pokazala su kako lager piva obično sadrže vrlo male količine glutena, a neka od njih mogu se klasifikovati i kao bezglutenska. Ipak, oboljelima od celijakije preporučuje se birati prehrambene proizvode sa znakom prekriženog klasa kako bi bili sigurni da konzumiraju bezglutenske namirnice.

Mit broj 3: Pivo je nezdravo

U posljednjih 30 godina naučni dokazi govore u prilog spoznaji kako umjerena konzumacija alkoholnih pića smanjuje stopu smrtnosti, posebno kada je riječ o kardiovaskularnim bolestima. Razotkrivanjem brojnih supstanci koje se prirodno nalaze u pivu, i ovo je omiljeno piće došlo u žarište interesa brojnih naučnika.

Niz studija pokazao je kako umjerena konzumacija piva može pridonijeti prevenciji karcinogeneze, osteoporoze, dijabetesa tip 2, kardiovaskularnih bolesti te kognitivnog slabljenja u starijoj dobi. Ne treba zanemariti ni opuštajući učinak alkohola i hmelja te posljedično smanjenu razinu stresa, što igra bitnu ulogu u razvoju bolesti današnjice koje su povezane s načinom života.

Mit broj 4: Pivo doprinosi gubitku tečnosti iz tijela

Više od 90 odsto piva je voda, stoga se pivo može smatrati dnevnim doprinosom unosu tečnosti. Velika krigla piva volumena pola litra sadrži približno 10g alkohola. Sadržaj alkohola doprinosi dehidrataciji, odnosno pojačanom lučenju tečnosti iz tijela. Međutim, nakon što se iz tijela izluči približno 80ml tečnosti uslijed konzumacije pola litra piva, i dalje ostaje više od 4dl koji pridonose hidrataciji tijela. Žestoka alkoholna pića nemaju takvu računicu jer podstiču pojačano izlučivanje tečnosti iz tijela, a ne pridonose hidrataciji.

Mit broj 5: Pivo je tipično muško piće

Tokom proteklih godina, pivo se sastavno oglašava i pozicionira kao piće za muškarce. Međutim, novija istraživanja pokazuju da skupina pivopija nije toliko nadmoćno muškog pola, jer žene čine 37 odsto populacije koja uživa u pivu. Takođe, sve je više žena koje rade u proizvodnji piva i uopšte u pivarskom biznisu. Stoga, čini se da pivo nije tek tipično muško piće jer sve više žena uživa u kvalitetnom pivu jednako kao i muškarci.

Na kraju valja napomenuti kako se sve navedene pozitivne karakteristike piva manifestuju samo kada se ono konzumira umjereno. Za zdrave odrasle ljude umjerene količine iznose 3–6 dl piva dnevno za muškarce i do 3dl dnevno piva za žene.

Izvor: Ordinacija.hr