Muzej Srebrenice: Od prvobitne postavke ostao samo arheološki dio

U sklopu Narodne biblioteke Srebrenica funkcioniše i Zavičajna muzejska zbirka.

Prije ratnih dešavanja na prostoru naše opštine, muzej je funkcionisao kao radna jedinica u sklopu Kulturnog centra Srebrenica.

Muzej je otvoren u maju 1987. godine. Prvi kustos zavičajnog muzeja bio je profesor Besim Bišević.

„U periodu kada je otvoren, muzej je imao dosta bogatiju postavku od ove današnje, kako etnološko-etnografsku tako i arheološku“, rekao je Senad Đozić, kustos muzeja u Srebrenici.

On je dodao i da je početkom proteklog rata, u 1992. godini, muzej oštećen u značajnoj mjeri. Eksponati koji su tada postojali uništeni su ili otuđeni. Od prvobitne muzejske postavke jedino je preostao arheološki dio i to zbog svojih gabarita i težine, što je onemogućavalo odnošenje ovih predmeta.

„U obnovu muzejske zbirke krenulo se 1998. godine. Radilo se na prikupljanju eksponata posredstvom dobrovoljnih donacija, kao i kupovinom nekih muzejskih predmeta“, istakao je Đozić.

Najznačajnija arheološka istraživanja na teritoriji opštine Srebrenica vršena su u periodu vladavine Austrougarske monarhije. Većina arheoloških predmeta, otkrivenih u tom periodu, prebačena su u tada jedini muzej u BiH, Zemaljski muzej u Sarajevu. Oni vrijedniji predmeti poslati su u Beč ili Budimpeštu. Određeni arheološki eksponati iz Srebrenice i danas krase neke muzeje u zemlji i svijetu.

Pored redovne postavke, u muzeju u Srebrenici dolaze i gostujuće izložbe.

„Odličnu saradnju smo uspostavili sa Muzejom Republike Srpske u Banja Luci, sa Muzejom Istočne Bosne u Tuzli, kao i sa Muzejom Semberije u Bijeljini. Bar jednom godišnje imamo priliku da ugostimo neku izložbu“, rekao Đozić, jedan od dva kustosa srebreničkog muzeja.

Pored pojedinačnih dnevnih posjeta, u muzej Srebrenice dolaze i najavljene grupe i đačke ekskurzije.

Piše: Bekir Halilović