Mišković: Želimo da Srebrenica ponovo bude na rudarskoj mapi svijeta

Firma Drina Resources, ogranak kanadske firme Terra Balcanica Resources koja posluje i u Srbiji, održala je drugu prezentaciju svog rada tokom ove godine na teritoriji opština Srebrenica i Bratunac.

Sinoć su u svojim prostorijama u Srebrenici održali prezentaciju rezultata istraživanja obojenih i plemenitih metala na projektu Viogor – Zanik.

Direktor kanadske firme Terra Balcanica Resources i saosnivač srebreničke poslovnice Drina Resources Aleksandar Mišković, preduzeća koje se bave metaličnim i nemetaličnim istraživanjima, predstavio je aktivnosti koje su imali tokom ove godine, kao i plan za narednu godinu.

„Ove godine identifikovali smo tri zone na kojima smo obavili oko 1.850 metara bušenja na lokacijama Čumavići, Olovine i Berežani. Ovo su karakteristične lokacije na kojima smo ustanovili prisustvo srebra, olova, cinka, antimona i zlata, ali i drugih ruda“, rekao je Mišković.

On kaže da su bušenja na lokacijama Olovine i Berežani išla i do 500 metara gdje, na lokaciji Brežani, na površini pronađeno zlato, a na dubini od 450 metara koncentracija bakra.

Mišković kaže da je tokom ove godine bilo zapravo dokazivanje teza koje su imali, kartiranje lokacije, dok naredne godine očekuju ekspanziju u dokazivanju šta se tačno nalazi na pomenute tri lokacije, koncentracije i vrste metala.

„Naredne godine biće obavljeno bušenje na 10.000 metara. Ono što je zanimljivo jeste da će najviše bušenja do 50 metara biti na lokalitetu Čumavići, dok će do 500 metara bušenja ići na druge dvije lokacije“, kaže on.

Tokom 2023. godine Mišković očekuje i više informacija za elaborate kojim će biti tačno definisano koje i koliko rude ima na ove tri lokacije.

Takođe, radiće se više na inspekciji i analizi zemljišta, kao i bioanaliza koja će se obavljati u nekoliko laboratorija, kao i metaluška analiza rude i koncentracije metala.

“Početkom 2024. i tokom te godine možemo imati tačne informacije i elaborate koji je završni dio istraživanja, a već 2025. godine možemo znati ko će biti zainteresovan, ili možda mi kao firma, za otvaranje rudnika, što nije slučaj da baš geolozi pokrenu i eksploataciju”, dodaj Mišković i kaže da na to utiče i ekonomska isplativosti u datom trenutku koja diktira cijena i potreba za tim rudama na svjetskom tržištu, ali da je cilj ovih istraživanja zapravo pokretanje rudnika.

Mišković je tokom prezentacije predstavio i svoj tim stručnjaka i osoblja koji rade na istraživanju, kao i druge aktivnosti koje sprovode u ovim lokalnim zajednicama, zaštiti prirode, zaštite na radu, ali i procesima dobijanja drugih licenci koje žele da dobiju na teritorijama Republike Srpske i Federacije BiH.

„Znamo da je ova zemlja bogata rudama i zbog toga podnosimo prijave i na druge lokacije za koje smatramo da su zanimljive i da imaju potencijala. Na teritoriji Ilijaša pripremamo dokumentaciju za dobijanje licence za istraživanja i komplikovana procedura nas usporava jer nije ista za čitavu zemlju već se razliku od entiteta do entiteta, ali i kantona“, rekao je Mišković i dodao da ima je plan da dobiju još nekoliko licenci za istraživanje širom zemlje.

Rio Tinto nema nikakve veze sa Terra Balcanica Resources i Drina Resources

Aleksandar Mišković kao geolog proputovao je čitav svijet radeći svoj posao i kako kaže, vratio se u svoju zemlju, porijeklom je iz Hercegovine, čime je zatvorio čitav jedan krug.

Kao stručnjaka radio je na jednom projektu firme Rio Tinto u Americi koji nije imao nikakve veze sa Balkanom.

„Odgovorno tvrdim da Terra Balcanica Resources i Drina Resources nema nikakve veze, ni vlasničku strukturu, tehničku povezanost niti bilo kakvu drugu vezu sa Rio Tintom i sve to se lako može provjeriti“, rekao je Mišković.

On je dodao da mu je žao da je struka, geolozi i biolozi, zbog sveopšte brige, pobune građana i javnosti, posebno u Srbiji, najviše trpe i stavljaju im se mete na čelo jer ti ljudi rade svoj posao savjesno i odgovorno i da bez obzira gdje rade, imali bi rezultate kao i njegove firme u BiH i Srbiji.

Osnova istraživanja arhivska građa iz bivše Jugoslavije

Mišković kaže da je interes u istraživanju ovog dijela i nekoliko konkretnih lokacija bilo zahvaljujući arhivskoj građi iz Jugoslavije, koja opet nije potpuna i gdje je bilo prekida u istraživanju, ali i metodologijama koje su koristile firme koje su se bavile tim poslovima.

Jedna od tih lokacija koja je pronađena u arhivima su Čumavići, dok su Brežani, kako on kaže, lokacija i plod istraživanja firme Drina Resources.

On kaže da su se oni odlučili da na osnovu arhivskih dokumenata obave neka druga istraživanja koja su danas modernija i mogu dati više informacija čime se dobijaju rezultati za druge rude metale koje nisu tada pronađene, a za koje možda nije ni bilo interesa.

Mišković je rekao da nisu koristili austrijsku arhivu koja je takođe bogata i na osnovu koje su rađena istraživanja u prošlom vijeku.

Na kraju, Mišković je rekao da je veoma ponosan na svoj tim i zahvalio se svima na saradnji i odnosu i rekao da žele da nastave ponosnu tradiciju rudarstva Srebrenice.

You must be logged in to post a comment Login