Malina, uzgoj za početnike

Nije potrebno govoriti da je malina postala svojevrsni brend naših krajeva. I ne samo naših, malina je jedna od biljaka koje se najviše izvoze iz Bosne i Hercegovine.

Zbog dobre cijene u posljednje dvije-tri godine, kao i brojnih donatorskih akcija sadnica, zasadi maline su u porastu. Tako je u opštinama Bratunac i Srebrenica pod malinom oko 300 hektara zemljišta. Na području ove dvije opštine godišnji prinosi maline su oko 1500 tona, a broj proizvođača je između 1.200 i 1.300.

Mi smo željeli da vidimo koliko se malina zaista isplati, a u nastavku teksta su podaci do kojih smo mogli doći.

Za početak – odabir i obrada zemljišta

  • Prvo treba odabrati pogodno zemljište za sadnju, jer nije svaka njiva podjednako pogodna za malinu. Treba, po mogućnosti, birati lokacije koje su otvorene, osunčane, da vjetar može nesmetano da duva. Treba takođe, zbog poplava u posljednje vrijeme, gledati da zasad nije blizu rijeka ili bujičnih potoka, da ne bi došlo do plavljenja.
  • Ovdje je bitno napomenuti da bi najbolje bilo prije nego što usadimo malinu odnijeti zemljište na analizu. To će vas, ako ne plaćate put već pošaljete po nekome, koštati 50 KM.
  • Uzoravanje zemljišta, i to najmanje mjesec dana prije sadnje.
  • Malinu saditi u redovima razmaka od 2,2 do 2,7 metara. Međutim, pošto se u posljednje vrijeme dosta govori o integralnoj proizvodnji maline, valja napomenuti da se u takvoj proizvodnji zahtijeva razmak između redova od 2,6 do 3 metra, zavisno od sorte. Ali mi ćemo govoriti o ovoj tradicionalnoj proizvodnji.
  • Razmak između sadnica u redu treba da je od 60 do 75 cm.
  • Na jedan dulum može stati oko 1200 sadnica. Prvu godinu kad se malina zasadi roda nema.
  • Pobijanje kolja, i to na razmaku od 5 do 7 metara, stavljanje dvije žice, donje i gornje, po mogućstvu čelične. Žicu treba kupiti, a kolje ili kupiti ili odsjeći, ako se ima gdje.
  • Svako proljeće neophodno je okopavanje maline.
  • Trebalo bi nabaviti sistem za navodnjavanje koji košta oko 400 KM po dulumu, međutim, ukoliko ste član neke zadruge, sistem možete dobiti za oko 100 KM. Protivgradne mreže bi takođe trebalo obezbijediti, kao i mreže za zasjenjivanje, ali to može biti jedna ista mreža.

Sorte maline i cijena sadnica

Na svijetu je poznato oko 195 vrsta maline, ali se kod nas najviše uzgajaju:

– vilamet, sorta koja je u našim krajevima najrasprostranjenija, najprije dozrijeva, a i najotpornija je na temperature u minusu po zimi,
– miker, najmanje otporna, ali plodovi imaju najviše šećera i najboljeg su ukusa,
– tulamin, koji je krupnijeg roda i kasnije stiže na branje.

Kod nas se uzgajaju i maline koja se beru na jesen i to uglavnom:

– hertidž, krupnih, svijetlocrvenih plodova, snažne stabljike, pa trebaju držači,

– polka, osjetljivija na visoke temperature, zbog toga bi obavezno trebala da bude opremljena sistemom za navodnjavanje i mrežama za zasjenjivanje.

Postoje i sorte maline koje rađaju dva puta godišnje, jednom u junu, drugi put uglavnom u septembru, ali na našim prostorima nije mnogo rasprostranjena.

Što se tiče sadnice, ukoliko želite sadnice iz rasadnika koje imaju sertifikate, moraćete izdvojiti od 0,30 KM do 0,50 KM po sadnici. Ovakav vid nabavljanja sadnice preporučuju i stručnjaci. Međutim, čini se da je kod nas rasprostranjeniji drugi vid nabavke, a to je kupovina sadnice iz već oformljenih malinjaka. U tom slučaju, sadnica se može kupiti po cijeni od 0,25 KM do 0,40 KM, zavisno od sorte, nekada cijena može ići i po dogovoru, zavisno od količine.

Neki korisnici kažu da se ne isplati malinu saditi na manje od dva duluma, međutim, ukoliko želite sami da je obrađujete, da ne plaćate radnike, može se isplatiti i na manje.

  • Stana iz Bjelovca usadila je skoro dulum i po, a nabrala je 1.700 kg, porodično su je obrađivali, cijena je bila 3,20 KM, zaradili su 5.440 KM bez premije. Nije malo za jednu četvoročlanu porodicu.
  • Halid iz Srebrenice ima usađeno oko dva duluma, a nabere svega tonu malina. Kako smatra, slabo je zemljište.
  • Milena iz Kravice ima oko tri duluma pod malinom, pomiješano vilamet i miker, i nabere oko 5 tona maline.
  • Zora iz Slapašnice ima svega 300 sadnica vilameta, a nabrala je prošle godine skoro 700 kilograma.

Ukoliko imate ambicije da zasadite više nego što sami možete obrati, radnici beru po dnevnici od 30 KM ili po gajbi, kad se plaća otprilike pola marke na jednu nabranu gajbu. Povrh toga, vaši su hrana i prevoz, ukoliko ste negdje dalje.

Da zaključimo: Što se isplativosti tiče, može se reći da i pored ogromnog posla kojeg ima tokom cijele godine, od jeseni do sljedeće jeseni, malina je veoma isplativa sve dok joj je cijena dobra.

Ovi podaci su plod samostalnog istraživanja autora, ne predstavljaju naučna istraživanja, količina maline zavisi od slučaja do slučaja i zavisi od mnogo drugih faktora.

Piše: Dragana Vučetić

You must be logged in to post a comment Login