Prelazak na ljetno računanje vremena može biti i po život opasno

Prelazak na ljetno računanje vremena kratkoročno znači sat vremena kraći san, no dugoročno donosi duže trajanje dana tokom šest mjeseci od konca marta do konca oktobra.

Međutim, naučna su istraživanja pokazala kako će pomicanje satova s 2 na 3 sata u nedjelju 26. marta vjerojatno rezultirati povećanjem broja srčanih i moždanih udara, izazvati rast broja automobilskih nesreća, te smanjiti radnu učinkovitost.

Pritom, neće rezultirati smanjenjem potrošnje električne energije, suprotno nekadašnjim vjerovanjima.

Prema podacima nedavno objavljenim u jednom psihološkom znanstvenom časopisu, dan nakon prelaska na ljetno računanje vremena, savezni suci skloni su davati u prosjeku pet posto duže zatvorske kazne, nego u sedmici prije ili u sedmici poslije.

Naučnici tvrde kako čak i manji poremećaji ustaljenih obrazaca spavanja mogu imati značajne posljedice.

“Naša studija ukazuje na to da nagle, pa i male promjene ritma sna mogu imati štetan učinak”, istaknuo je Amneet Sandhu sa Univerziteta u Koloradu, čija je studija bolničkih podataka otkrila 25-postotni skok broja srčanih udara u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena.

Ljetno računanje vremena, koje ove godine traje do 29. oktobra, usvojeno je za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da duže trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu.

Praksa se ustalila u većem dijelu Sjeverne Amerike i Europi, ali ne i u većini drugih zemalja svijeta.

Izvor: Hina

You must be logged in to post a comment Login