Nekoliko zanimljivih stvari koje niste znali o sebi

Ovo su neke od vrlo zanimljivih stvari koje niste znali o svom tijelu.

Vi ste jedini sisar koji ne može da guta i diše istovremeno

Mi tu sposobnost imamo u najranijim danima života. Upravo to i je razlog zbog kojeg se bebe ne uguše dok sisaju. Životinje tu sposobnost imaju doživotno, ali čovjek je izgubi kad napuni deset mjeseci. Jedan od glavnih razloga zašto nemamo ovu sposobnost doživotno jeste taj što se za razliku od životinja, grkljan kod ljudi nalazi neuobičajeno nisko u grlu. Takav položaj grkljana nam omogućava da proizvodimo široki spektar zvukova koji čine naš govor.

Usamljenost nanosi fizičku bol

Istraživači sa Univerziteta u Kaliforniji zamolili su volontere da igraju kompjuterske igrice koje su bile simulacija jednostavnih zadataka. U igri učestvuju dva igrača, od kojih je jedan volonter, a drugi igrač je dio kompjuterskog programa. Volonteri nisu znali da je “kompjuterski” igrač dizajniran tako da napusti igru nakon nekoliko minuta. Rezultati su pokazali da u trenutku kad je drugi igrač napustio igru, volonteri su se osjećali usamljeno i odbačeno. Proučavajući “usamljene” volontere, istraživači su otkrili da se osjećaj usamljenosti zapravo obrađuje u istom dijelu mozga koji obrađuje i fizičku bol. To objašnjava ljudsku želju da se uklopimo u društvo i tražimo prijatelje. Naučnici se nadaju da će ove informacije moći da iskoriste za liječenje nekih oblika depresije.

Postoji razlog zašto zaboravljate šta ste upravo htjeli da uradite

Jeste li ikada ušli u sobu i potpuno zaboravili zašto ste uopšte tu došli? A nakon toga, jeste li ikada primjetili da ponekad ipak možete da se sjetite šte ste htjeli uradite– ako se vratite na prvobitnu lokaciju pa opet krenete proces ispočetka? Istraživači u Švajcarskoj su sproveli nekoliko eksperimenata vezanih za ljudsko pamćenje. Ispitanici koji su učestvovali u istraživanju bili su podjeljeni u dvije grupe, i dobili jednostavan zadatak – da pređu određenu (istu) udaljenost. Jedina razlika bila je u tome da je jedna grupa morala da prođe kroz vrata, dok druga nije. Otkriveno je da su tri puta veću vjerovatnoću da zaborave svoj zadatak imali ljudi koji su prolazili kroz vrata. Zaključak na kraju studije bio je da naš um percipira vrata kao “granicu događaja” i da su odluke koje ste donijeli u jednoj prostoriji “ostale sahranjene” u toj prostoriji. Upravo zato se i možete sjetiti zadatka kada se vratite nazad, jer se u mozgu aktiviraju sjećanja iz te prostorije.

Imamo više od 5 čula

Još od kako je grčki filozof Aristotel pretpostavio da imamo 5 čula- vid, sluh, dodir, miris i ukus, prihvatili smo to kao činjenicu. Ali, istina je da ih imamo mnogo više, odnosno devet, ili čak više od dvadeset (generalno prihvaćen broj u naučnim krugovima).

Osim gore navedenih standardnih 5 čula, najpoznatija su: pritisak, svrab, termocepcija – mogućnost da osjetimo razlike u temperaturi, propriocepcija – mogućnost da znamo koji je koji dio našeg tijela, senzori napetosti – mogućnost da osjetimo napetost mišića, osjećaj za bol, osjećaj za ravnotežu, kemoreceptori – osjećaj za promjenu u hormonima, žeđ – omogućava našem tijelu da prati nivo hidratacije, glad – upozorava tijelo kada mora nešto da pojede.

Tu je i vrijeme – čulo koje je predmet rasprave, budući da još nijedna studija nije zvanično dokazala da ga možemo percipirati. Ipak, rezultati nekih eksperimenata pokazuju da ljudi imaju zapanjujuće precizan osjećaj za vrijeme.

Pored pravih, u vašem mozgu se nalaze i lažna sjećanja

Da li vam se ikada dogodilo da se jasno sjećate stvari za koje znate da se nisu dogodile? Ako nije, onda je velika šansa da jednostavno niste ni svjesni da su neka od sjćanja koje imate potpuno lažna. Naravno, niste jedini koje sopstveni mozak ponekad laže i stvara lažna sjećanja, jer prema brojnim studijama, ovo se dešava svim ljudima.

Poznati eksperiment koji je provela Elizabet Loftus 1994. godine je pokazao koliko je lako prevariti ljudski mozak i u njemu stvoriti lažno sjećanje. Ona je uspjela da uveri čak četvrtinu učesnika studije da su se kao mali izgubili u tržnom centru. Iako im se to nikada nije dogodilo, oni su postali 100 % uvjereni da jeste.

Vaše zijenice mogu da otkriju da li vam se neko sviđa ili ne

Ako su nam zijenice proširene dok nekoga gledamo, znači da nam je prizor vizuelno privlačan i ugodan. Ovo se ne događa samo kada nam je osoba privlačna, već i kada gledamo neki predmet koji nam se sviđa ili neki lijep prizor kao što je zalazak sunca.

Zijevanjem hladite mozak

Za većinu, zijevanje je znak pospanosti. Ali, nova studija, sprovedena na Univerzitetu u Arizoni pokazuje da bi zijevanje moglo da bude način na koji tijelo hladi mozak, odnosno da je zijevanje termo-regulatorna radnja. Istraživači su otkrili da zijevamo više tokom zime, jer je temperatura vazduha hladnija nego unutrašnja tjelesna temperatura. Kada zijevamo, unosimo veću količinu hladnijeg zraka u tijelo, što dovodi do hlađenja mozga. Istraživači su takođe otkrili da ljudi manje zijevaju kada je spoljašnja temperatura ili jednaka ili viša od unutrašnje tjelesne temperature.

Mozak stvara dovoljno struje kao jedna sijalica od 10 W

Naš mozak sadrži oko 100 milijardi mikroskopskih ćelija koji se zovu neuroni. Za 100 milijardi neurona bi vam bilo potrebno više od 3.000 godina da ih sve izbrojite jedan po jedan. Kada sanjate, smijete se, mislite, krećete se, šta god da radite, kroz neurone se kreće milijarde hemijskih i električnih signala. Aktivnost u mozgu nikada ne prestaje.Vaši neuroni kreiraju i šalju više poruka nego svi telefoni na svijetu. I dok jedan neuron stvara samo malu količinu električne energije, svi zajedno mogu da generišu dovoljno električne energije, da uključi i napaja jednu sijalicu od 10 W.

Mi smo 9 odsto virus

Tokom Human Genome projekta naučnici su bili iznenađeni podatkom da su virusi dosta doprinijeli našem DNK. Virusi ne mogu da se reprodukuju sami od sebe – i zbog toga neki virusi moraju da ubace svoj DNK u ćelije domaćina kako bi se razmnožavali. Ako se virus infiltrira u spermu ili jajne ćelije, potomci mogu da nose DNK tog virusa u svakoj ili jednoj ćeliji. To se dogodilo toliko često u toku ljudske evolucije da je najmanje 9 odsto našeg gena u stvari jedan običan virus.

Izvor: Radio Sarajevo

You must be logged in to post a comment Login