Mine ubile više od 600 ljudi, a 1.746 ih ranjeno

Ni dvije decenije nakon završetka rata Centar za uklanjanje mina u BiH (BH MAC) nema sve informacije o tome gdje se nalaze mine u BiH, odnosno ne zna se kolika je konačna sumnjiva površina.

Kaže se ovo u izvještaju državnih revizora koji su prije nekoliko dana objavili reviziju učinka o temi „Efikasnost sistema deminiranja u BiH“.

Pogubni podaci

Provedena revizija pokazala je da uspostavljeni sistem deminiranja na nivou institucija BiH nije efikasan, a da institucije BiH nisu poduzele sve neophodne aktivnosti kako bi bila osigurana efikasnost sistema deminiranja.

U izvještaju se navodi da kontrola kvaliteta deminiranja, koju provodi BH MAC, nije efikasna. Naglašavaju da se, uprkos više nivoa kontrole u sistemu deminiranja, nesreće i nepravilnosti dešavaju na površinama koje je BH MAC proglasio sigurnim za korištenje.

Istraživanje našeg lista pokazalo je, a to su nedavno potvrdili i rezultati Ženevskog međunarodnog centra za humanitarno razminiranje (GICHD), da je u BiH od 1996. godine do danas 1.746 građana povrijeđeno u minskim nesrećama, od čega je 610 s< smrtnim posljedicama.

Podaci su pokazali da je među povrijeđenima i 249 djece, a da je za 20 godina živote izgubilo i 66 deminera. Istaknuto je i da u BiH postoji još 1.417 zajednica koje su ugrožene od mina te 543.000 građana koje ugrožavaju minska polja ili zaostala neeksplodirana sredstva.

Sumnjive površine

“Kada je počeo proces deminiranje 1996. godine, bilo je ukupno 4.200 kvadratnih kilometara, a danas, 20 godina psolije, ostalo je da se deminira još 1.145 kvadratnih kilometara minski sumnjive površina”, navodi se u izvještaju.

No, u BH MAC-u kažu, prema riječima direktora Saše Obradovića, da nije tačno da ne postoji mapa sa sumnjivim minskim površinama. Obradović za „Avaz“ kaže da se ovdje radi o nečemu drugom, a to je da BH MAC ima samo 60 posto minskih zapisnika, koji su registrirani u bazi podataka.

Obradović navodi da su iz BH MAC-a zatražili od Ministarstva odbrane BiH da ustupi sve vojne karte koje su trebali davno dobiti i kako bi konačno ucrtali sve sumnjive površine.

S druge strane, Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite, kaže za naš list da je najveći problem u tome što ova mapa, koja je digitalizirana, a koju ima BH MAC, nije dostupna svim građanima BiH.

“Neshvatljivo je da pregled minskih polja bude javna tajna. To BH MAC ima, ali nama ne dozvoljava da je dobijemo”, kaže Solak.

Uništavaju se minske oznake

Solak kaže da mapa mora biti dostupna svima, putem interneta i aplikacije, jer smo svjedoci da se znakovi s minskim poljima uništavaju.

“Znakove uništava priroda, uništavaju ih životinje, ljudi. Tako da to niko ne primijeti, a onda čovjek koji ne vidi znak, dođe u opasnost”, kaže Solak.

Izvor: Dnevni avaz

You must be logged in to post a comment Login