Dronovi u Bosni i Hercegovini izvan kontrole

“Većina ljudi iz Bosne i Hercegovine ode u Austriju, kupi dron, stavi ga ispod jakne, sakrije ga negdje i unese u zemlju. Tako ljudi rade, jer niko ništa ne zna, kakva je procedura za bespilotne letjelice u BiH. Mislim da smo mi jedni od rijetkih, kad su u pitanju fizička lica, da smo uvezli dron regularno, prošli carinu, špeditere i kontaktirali vlasti”, prepričava svoja iskustva jedan Bosanac koji je zajedno sa prijateljem naručio malu bespilotnu letjelicu iz Zagreba za potrebe snimanja.

Nakon toga kontaktirao je bh. institucije da se raspita o proceduri oko uvoza, ali sve je, kako kaže, bilo komplikovano.

“Zvali smo u Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i objasnili su nam da, prema specifikacijama našeg drona, to nije letjelica sa dvojakom namjenom, ne može naprimjer da se koristi u vojsci, ali sve je to još dosta neuređeno. Ni oni baš ne znaju kako to ide, samo su nam dali neku potvrdu da to nije roba sa dvojakom namjenom i to je sva priča, platiš carinu, PDV, i onda ti dostave dron.”

Kada su dobili bespilotnu letjelicu nisu znali ni da li im treba neka dozvola da upravljaju njim.

“Niko nam ništa nije rekao, niti nam je ikada iko prilazio. Mi smo mali gradić, znaju se svi, tako da nisam siguran, ali po logici treba neka dozvola za snimanje. Nemam pojma da li imaju neka pravila, koliko dron može letjeti ili šta drugo. Mi samo nosimo te papire da nije ‘divlje’ uvezen i to je to. Sve je neuređeno i komplikovano.”

BiH donosi pravilnik o dronovima

U Bosni i Hercegovini trenutno ne postoji pravilnik kojim bi se utvrdio način registracije dronova, njihove upotrebe, namjene i ostalih pitanja vezanih za ovakve sisteme na daljinsko upravljanje, koje sve više koriste građani, kompanije, različite institucije i službe.

Zbog toga je nedavno Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA) organizovala radionicu na kojoj su učestvovali vlasnici i operatori bespilotnih letjelica, predstavnici sigurnosnih struktura i avioindustrije u BiH.

“Direkcija trenutno radi na izradi posebnog propisa kojim bi se definisala upotreba ovih sistema u BiH, odnosno pod kojim uslovima se mogu vršiti operacije u zračnom prostoru BiH”, kaže Aleksandar Lalović, stručni saradnik za odnose sa javnošću u ovoj direkciji.

Prema njegovim riječima, u BiH ovu oblast donekle regulišu dva podzakonska akta, Pravilnik o odobravanju letova i Naredba o pravilima letenja.

“U ovim postojećim aktima postoji po par članova koji definišu šta i kako, a ovo će biti poseban propis koji će urediti tu oblast – kako će se registrovati letjelice, do koliko kolograma ima, na kojoj visini može da leti, za koje namjene, to su sve neki parametri koji utiču na to da li će letjelica biti u registrima, jer imate igračke od pola kilograma, to je takozvana nulta kategorija koja može da leti u visini do 30 metara i nikome ne smeta i nikoga ne ugrožava. Ukoliko će snimati, obavljati neke radove, onda je potrebno odrediti ko može to raditi, upravljati, na kojim visinama i slično.To je jako specifična i veoma široka oblast.”

Prvi Dronefest u regiji

Upravo zbog toga se 30. marta u Hrvatskoj organizuje prva regionalna konferencija o bespilotnim letjelicama Dronefest na kojoj će učestvovati akademska zajednica, kompanije, stručnjaci, vlasnici i predstavnici vlasti.

“Organizacijom ove konferencije htjeli smo prvenstveno informirati javnost o mogućnostima primjene dronova u poslovanju, koja je moguća u nizu područja od dostave paketa pa do različitih vrsta nadzora”, objašnjava Bojan Bajgorić Šantić iz kompanije IN2 koja organizuje Dronefest 2016.

Očekuje se da će učestvovati više od 200 ljudi, što je, kako kažu, organizatori, pokazatelj koliko se ova oblast razvija. Stoga će na konferenciji biti riječi i o regulativama za korištenje bespilotnih letjelica.

“Glavni ograničavajući faktor za korištenje dronova je regulativa, koja je trenutno dosta stroga i komplicirana, ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu. Razlozi za postojanje regulative su sasvim opravdani, ne samo zbog opasnosti kao što su npr. špijunaža i terorizam, već i zbog toga što svaki uređaj koji se kreće zrakom uslijed pada ili sudara može predstavljati opasnost za druge letjelice ili ljude i objekte na zemlji”, kaže Bajgorić Šantić.

Hrvatska ima pravilnik o bespilotnim letjelicama koji određuje kada, gdje i kako mogu letjeti dronovi težine do 150 kilograma.

Tako dron ne smije letjeti na udaljenosti većoj od 500 metara od osobe koja s njim upravlja, mora biti udaljen najmanje 150 metara od grupe ljudi, zabranjen je noćni let, a udaljenost od aerodroma mora biti najmanje tri kilometra.

“Dronova u Hrvatskoj ima sve više, a koriste se za privatne i poslovne svrhe. U ovom trenutku nemamo nikakve podatke o njihovom broju, moguće je da će regulatori ili prodavači na konferenciji prezentirati brojeve registriranih ili prodanih dronova u Hrvatskoj”, navodi Bajgorić Šantić.

Jedna od firmi koja prodaje bespilotne letjelice u Hrvatskoj je i Avitech, a iz ove kompanije kažu da je potražnja velika. Cijena letjelica se kreće od 400 do 7.000 eura.

“Modeli Phantom 3 i Phantom 4 su najpopularniji, to se najviše traži, ovisno od primjene, da li se koristi za posao ili hobi. Momentalno je to aktualno u cijelom svijetu, tržište dronova jako raste i imamo upite svakodnevno iz raznih zemlja, za raznorazne namjene”, navode iz kompanije.

U Srbiji potrebno odobrenje vojske

U susjednoj Srbiji potražnja za dronovima je također sve veća, zbog čega je napravljen i pravilnik za bespilotne letjelice, koje se tako moraju registrovati, a cijena za to je 19 eura.

Međutim, što se tiče dozvola za letenje registrovanih dronova one su nešto komplikovanije kada se radi o snimanju iz zraka, jer je u tom slučaju potrebno i odobrenje vojske, objašnjava Dina Đorđević, novinarka avijacijskog portala Tango Six.

“Kada dron ima kameru, potrebno je da prvo vojska odobri letenje, što se plaća nešto iznad 20 evra, i tek kada vojska da odobrenje, onda se radi bezbednosti podnosi zahtev Direktoratu za civilno vazduhoplovstvo. Ukoliko se u tom prostoru koji se snima nađe naprimer bolnica, trafostanica, ili bilo šta tog tipa, osoba bi trebala da kontaktira i ustanovu nadležnu za to, bolnicu ili elektrodistribuciju.”

Nakon što se dobiju sve dozvole, dron može da leti na visini do 100 metara, ne smije da bude udaljen više od 500 metara od osobe koja njim upravlja, a udaljenost od aerodroma mora biti pet kilometara.

Kako dodaje Đorđević, obavezno odobrenje vojske je zaostavština ranijeg zakona iz 1994. godine, prema kojem je potrebno tražiti dozvolu za snimanje iz zraka, samo što tada nisu bili u pitanju dronovi, nego helikopteri i druge letjelice.

“Zbog toga će se verovatno pravilnik menjati, zbog svih ti procedura, jer ti ljudi koji koriste dron za snimanje moraju brzo da reaguju, od toga zarađuju, i očekuje se da će oni tražiti promene. Činjenica je da i u svetu to nije baš regulisano, jer se radi o nečemu novom i ne postoji neki pravilnik koji može da se prepiše”, zaključuje Đorđević.

Izvor: Al Jazeera

You must be logged in to post a comment Login