Demografska recesija u BiH

U BiH trenutno živi oko 3. 240. 000 stanovnika, što je za oko 1.130.000 manje u odnosu na popis iz 1991. prvenstveno zbog masovnog iseljavanja u inostranstvo, tvrdi rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu i ugledni demograf Stevo Pašalić.

U razgovoru za Vijesti.ba, Pašalić je iznio nekoliko ekskluzivnih podataka do kojih je došao vlastitim istraživanjem.

Kako navodi, u periodu od pretposljednjeg popisa provedenog u martu 1991. (BiH je tada imala 4.377.033 stanovnika, op.a.), pa zaključno sa 31. decembrom 2017., u BiH je rođeno oko 903.000 osoba. Ako se u obzir uzmu svi umrli u tom 26-godišnjem periodu, uključujući dakle i osobe umrle prirodnim putem, ali i poginule i nestale tokom ratnog perioda, BiH je ipak zabilježila porast za 9.200 osoba.

“Međutim, prema današnjoj procjeni, mi imamo za oko 1.130.000 stanovnika manje, a njih smo izgubili prvenstveno zbog emigracija”, ističe profesor Pašalić.

Tvrdi da u BiH trenutno živi oko 3.240.000 stanovnika, iako je posljednjim popisom iz 2013. utvrđeno da imamo 3.531.159 stanovnika.

“Ali, naglašavam, ovo su moja istraživanja, koja do sada nisu osporena, ali to nisu oficijelni podaci koje prezentuju statističke institucije”, dodaje Pašalić.

Osvrnuo se i na crna predviđanja Ujedinjenih nacija, prema kojima će naša zemlja do 2100. godine zabilježiti ogroman pad stanovništva. UN-ove projekcije predviđaju da bi se stanovništvo u BiH moglo prepoloviti, odnosno spasti na 48,9 posto u odnosu na sadašnji broj.

Prema riječima našeg sagovornika, to nisu pouzdane projekcije, jer se zasnivaju na pretpostavkama trenutnih indikatora – natalitet, mortalitet, migracije, ali i ne uključuju i neke druge faktore poput mogućih ratova, epidemija itd.

“Zaista je teško reći da će biti tačna ta predviđanja koja se odnose na narednih skoro 100 godina”, poručuje Pašalić.

Problematičnim je ocijenio činjenicu da je u zemljama cijelog zapadnog Balkana, pa čak i (jugo)istočne Evrope prisutna demografska recesija i depopulacija, bilo da se radi o prirodnom (rađanje i umiranje) ili mehaničkom kretanju stanovništva (migracije).

“Za BiH i zapadni Balkan karakteristično je da najviše stanovništva gubimo emigracijama, odnosno njihovim odlaskom. No, posljednju deceniju mi bilježimo i prirodnu depopulaciju, tj. više stanovništva umire nego se rađa, dok se migracije ionako nastavljaju istim ili intenzivnijim tempom”, govori Pašalić.

Naglašava kako su migracije u 21. vijeku u svijetu postale vrlo intenzivne, te nisu samo naši prostori tome podložni.

“Kod nas sva istraživanja govore da su dominantan motiv odlaska stanovništva ekonomski razlozi, što je donekle i razumljivo, s obzirom na visok nivo nezaposlenosti i niži standard, ali i otvaranje granica zemalja koje vape za novom radnom snagom”, ističe Pašalić.

U mnogo manjem obimu, navodi, razlog odseljavanja Bosanaca i Hercegovaca je iz političkih, obrazovnih i drugih razloga.

“Da stanovništvo iz BiH odlazi, to je tačno. Ali najgore je što praktično odlaze cijele porodice i što su to mnogo veći gubici, jer oni sa sobom nose i buduća rađanja. Da smo u demografskoj recesiji, i to je tačno. Ali, generalno, cijela istočna Evropa je u velikoj demografskoj recesiji i to je jedini depopulacioni prostor u cijelom svijetu”, zaključuje Pašalić u razgovoru za Vijesti.ba.

Izvor: Vijesti.ba

You must be logged in to post a comment Login