Cijene rastu, kupovna moć pada – BiH na samom evropskom dnu

U riziku od siromaštva je 16,9% stanovništva Bosne i Hercegovine, zemlje koja je po kupovnoj moći među posljednjima u Evropi, podaci su Eurostata. Ekonomske prognoze nisu optimistične. Cijene rastu, kupovna moć opada, izgledan je veći broj nezaposlenih u bliskoj budućnosti. Samo cijene voća i povrća u ovoj su godini više za 40-50% u odnosu na prošlu godinu.

Kod police sa margarinom, sa dva kilograma brašna u rukama. Na distanci sa proizvodima koji su označeni visokom cijenom, na distanci koja se mjeri hiljadama kilometara sa onima kojima je srce najbliže.

“Ja sam penzioner i imam djecu vani, oni meni pomažu, a inače ne bih mogla ništa”, kazala nam je jedan baka.

Možda sve porodice u BIH nemaju nekog svog ko im pomaže iz neke srećnije zemlje, ali većina život opisuje na sličan način:

“Životari se uglavnom”.
“Nekako se uklapamo da ispunimo želje, mada i nemamo nekih želja ali dobro je”.
“Kupovna moć je poprilično oslabila ali ja imam utisak da i oni koji mogu malo više kupovati da to odgađaju za ne daj Bože”.
“Osjetilo se jeste ali sve u svemu opet je dobro, moramo se boriti nema nam drugo”.

Prema podacima evropske statističke agencije Eurostat, BiH je po blagostanju i kupovnoj moći ponovo na samom evropskom dnu.

“Mislim da se ne možemo nadati u doglednoj budućnosti boljem. Često kažu širite optimizam, međutim poguban je taj lažni optimizam, ako bih ja sad temeljila sve na lažnom optimizmu i počela da trošim kao pijani milioner ili da se zadužujem, a šta ćemo onda u drugom koraku. Sa ovakvom postavkom vlasti gdje države gotovo da nema…”, kazala je Svetlana Cenić, ekonomistkinja.

Kontrakcija kompletne svjetske privrede, navodi Cenić, uzrokovaće pad uvoza i izvoza, gubitak radnih mjesta, neizvjesnost, nesigurnost- katastrofalnu i po psihu i po ekonomiju.

“Rezanje na obrazovanju, na kvalitetu, na kulturi, neće sigurno donijeti dobro, naprotiv donijeće još težu situaciju. Dizanje kredita neće takođe donijeti dobro ekonomiji jer rata čeka, a vi dižete nove. Sve mjere su samo skup želja od kojih nema ništa”, istakla je Cenić.

Prosječna plata ne pokriva ni polovinu minimalnih troškova života. Najveći broj radnika u BiH prima platu koja je ispod nivoa prosječne. Cijene voća i povrća su od 40 do 50 odsto veće u poređenju sa ovim periodom prošle godine. Jaz između bogatih i siromašnih sve je veći.

“Svakako da će se taj jaz u BiH još povećati iako je on prisutan posljednjih dvadesetak godina. Sami ste svjedoci da su desetine hiljada ljudi ostali bez posla tokom pandemije. Pokrivenost potrošačke korpe u FBIH je 42 do 48 odsto”, kazala je Lejla Čaušević iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine

U RS potrošačka korpa 1.920 KM – prosječna plata 950 KM.

“Kada uporedimo odnos te prosječne isplaćene plate sa potrošačkom korpom, evidentno je da se tom platom može obezbjediti oko 49 odsto proizvoda i usluga. Ako gledamo cijenu same nafte na svjetskom tržištu a tako i kod nas, svaki rast cijena nafte ranije je dovodio do rasta cijena ostalih proizvoda. Sad smo imali pad cijene nafte do 30 odsto i cijene ostale robe umjesto da su snižavane one su povećavane”, kazala je Božana Radošević iz Saveza sindikata RS.

“Gdje su djeca otišla? U Švedsku. Je li teško bez njih? Kako da nije. Završe škole i moraju ići, trbuhom za kruhom”, kazala je baka sa početka ove priče.

Izvor: N1

You must be logged in to post a comment Login