BiH ima najviše tajni u trošenju javnog novca

Nadzor nad trošenjem javnog novca i kreiranje budžeta najveća je nepoznanica u regionu za stanovnike BiH, koja je i među zemljama sa najvećim padom u pogledu transparentnosti budžeta.

Pokazali su to rezultati istraživanja o otvorenosti budžeta za 2017. godinu koje je obuhvatilo 115 zemalja, a u BiH je analizirana transparentnost budžeta institucija BiH. Istraživanje je u BiH sproveo Centar za zastupanje građanskih interesa u saradnji sa organizacijom Međunarodnog budžetskog partnerstva. Zemlje su rangirane na na osnovu tri parametra – transparentnosti budžeta, nadzora i učešća javnosti.

Rezultati su pokazali da BiH pruža građanima minimalne informacije o budžetu i da oni slabo mogu da se uključe u kreiranje i nadzor nad trošenjem javnog novca. U pogledu transparentnosti budžeta, BiH je dobila 35 od mogućih 100 poena što je rezultat niži nego 2015. godine kada je rađeno prethodno istraživanje. BiH je po tom parametru posljednja u regionu i ispod svjetskog prosjeka.

Od 2015. godine je smanjena i dostupnost informacija koje se tiču budžeta, a navedeno je da periodični izvještaji o prihodima, rashodima i dugu nisu objavljeni na vrijeme, niti su dostupni putem interneta. Minus za BiH je i što nije objavila takozvani budžet za građane, odnosno jednostavniju verziju osmišljenu s ciljem prenošenja ključnih informacija građanima. Nije objavljen ni polugodišnji pregled koji bi sadržavao sveobuhvatne informacije o izvršenju budžeta na polovini fiskalne godine i koji uključuje pregled ekonomskih pretpostavki i ažuriranu prognozu budžetskih ishoda.

Autori istraživanja navode da je učešće javnosti u budžetiranju ključno za ostvarivanje pozitivnih rezultata. BiH je, međutim, dobila devet od 100 poena što pokazuje da je pruženo malo prilika građanima da se uključe i po tom parametru je ispod svjetskog prosjeka.

“Utvrđeno je i da zakonodavna tijela imaju ograničen nadzor i u fazi planiranja i izvršenja budžeta, a kao glavna prepreka da pruže efikasan nadzor je to što im prijedlog budžeta ne bude dostavljen dva mjeseca prije početka godine. Pored toga, zakonodavni odbori ne pregledaju i ne objavljuju putem interneta izvještaje o svojim analizama prijedloga budžeta”, navedeno je u izvještaju.

Koordinator Centra za zastupanje građanskih interesa Aleksandra Banović rekla je da je BiH među zemljama koje su zabilježile najveći po transparentnosti budžeta.

“Vlasti su otežale građanima pristup informacijama o tome šta čine sa javnim novcem i otežale im mogućnost da vlasti drže odgovornima za učinjeno”, istakla je Banovićeva.

U Ministarstvu finansija i trezora BiH su rekli da se budžet institucija BiH ne može posmatrati na isti način kao budžeti entiteta, kantona ili opština jer je novac iz njega namijenjen isključivo za finansirnje institucija BiH i servisiranje spoljnog duga.

“U budžetu institucija BiH ne postoje socijalne kategorije, obrazovne i zdravstvene ustanove koje treba finansirati, niti je on razvojni što je posljedica ustavnog uređenja i nadležnosti. Sve ovo ne isključuje transparentnost koja se ogleda prvenstveno u dostupnosti podataka o trošenju javnog novca i redovnom izvještavanju o izvršenju budžeta što se čini kvartalno i sve je dostupno na internet stranici Ministarstva finansija i trezora BiH”, istakli su u Ministarstvu finansija i trezora.

Dodali su da je Predsjedništvo BiH ustavni predlagač budžeta, a da Ministarstvo finansija i trezora obavlja konsultacije sa budžetskim korisnicima prije dostavljanja nacrta budžeta Savjetu ministara BiH.

“Taj proces je transparentan i budžetski korisnici šalju svoje zahtjeve prema kojima se i kreira budžet”, naveli su u Ministarstvu finansija i trezora i dodali da ne mogu pojedinačno komentarisati navode iz istraživanja koji se tiču transparentnosti jer im nije poznata metodologija rada i koliko je uzeta u obzir specifičnost usvajanja budžeta i načina finansiranja institucija BiH.

Izvor: Glas Srpske

You must be logged in to post a comment Login