Kulturni centar Srebrenica: Događaji koji postoje slabo su posjećeni

Objekat Kulturnog centra u Srebrenici među najvećim je ove vrste u regiji. Iako prvobitno njegova izgradnja nije bila namijenjena za svrhu Kulturnog centra nego za svrhu Doma rudara, doprinosom građana Srebrenice, a i potrebama kulture tadašnjeg stanovništva, 1986. godine otvoren je Dom kulture u Srebrenici.

„Nekada je u sastavu Doma kulture, koji je 2011. godine preregistrovan u J.P. Kulturni centar, bila Narodna biblioteka Srebrenica, Radio Srebrenica i kino koje je ovdje postojalo, ali i Narodni univerzitet Zvonimir Šubić“, rekla je Amila Efendić, direktorica Kulturnog centra Srebrenica.

amila efendić

Ona je dodala da je stupanjem na snagu određenih zakona nadležno ministarstvo zahtijevalo da se biblioteka registruje kao samostalno pravno lice kako bi nastavilo sa finansiranjem ove ustanove, što je i učinjeno u 2008. godini.

„Kulturni centar kao javna ustanova ima 10 stalnih uposlenika, od kancelarijskog osoblja, do radnika u restoranu koji se nalazi u našem sastavu, kao  i uposlenika koji rade na održavanju Kulturnog centra. Sam restoran služi najviše za vlastite potrebe, za organizovanje sastanaka, prijeme ili neke druge događaje“, rekla je Efendićeva.

Dobit koja se ostvari u restoranu Kulturnog centra, kao i dobit koja se ostvaruje davanjem u zakup prostorija u objektu ove ustanove, služe u svrhu pokrivanja materijalnih troškova koje ima ova ustanova.

„Što se tiče same ponude kulturnih dešavanja, mislim da je ona velika u odnosu na broj stanovnika koje imamo u Srebrenici, iako većina građana kaže suprotno. Problem je i u tome što su kulturni događaji koji postoje slabo posjećeni“, rekla je Efendićeva.

Ona je dodala da, pored manifestacija i aktivnosti koje već postoje u Srebrenici i koje su tradicionalne, Kulturni centar ima i zaključene ugovore sa određenim organizacijama i preduzećima izvan naše opštine koji ovdje predstavljaju određene kulturne događaje.

„Konkretno, imamo zaključen ugovor sa Oscar filmom iz Banja Luke. Oni bi trebali 4 do 5 puta godišnje da prikazuju filmove. Nažalost, u zadnjih 6 mjeseci se nisu pojavljivali jer imaju angažman u susjednim opštinama gdje su odzivi na prikaze filmova mnogo bolji nego u Srebrenici“, kaže Efendić.

Kako kaže, na prikazivanju filmova u Srebrenici pojavi se oko 30 do 40 ljudi, što je malo. Rekla je i to da je Kulturni centar imao namjere da uspostavi i saradnju sa osnovnim školama, ali je i tu bila mala zainteresovanost učenika.

predstava ja mahaluša

Pored problema koji se odnose na posjećenost, postoje problemi koji se odnose na zagrijavanje prostorija Kulturnog centra u zimskim mjesecima, što ih čini neadekvatnim za kulturna dešavanja.

„Na objektu Kulturnog centra rađeno je nekoliko adaptacija. Vlada Japana finansirala je adaptaciju krova, UNDP je finansirao adaptaciju Velike sale, a organizacije koje su uzimale pod zakup prostore u našem centru same su finansirale adaptaciju svojih radnih prostora. Najtragičnije je to što se Kulturni centar adaptirao dio po dio“, rekla je Efendić.

Ona je dodala da najveći problem oko zagrijavanja predstavlja kapacitet kotla koji posjeduju, a koji ne može svojim omjerom adekvatno zagrijati sve prostorije.

kulturni centar srebrenica

Kulturni centar Srebrenica svoje prostorije je ustupio i KUD-u „Vaso Jovanović“ iz Srebrenice, a direktorica ove ustanove kaže da je raduje i činjenica da se u prostorijama u kojima je nekada bila smještena diskoteka danas nalazi kompanija CUBE koja zapošljava mlade Srebreničane.

Piše: Bekir Halilović

You must be logged in to post a comment Login