Klima-uređaji spašavaju živote i to će činiti još više, ali uz veliku cijenu

U Americi su posvuda, u Europi su kontroverzni, a u Aziji za njima žude. Kako su toplinski valovi u svijetu sve češći, klima-uređaji u središtu su pozornosti. U dobru i u zlu, ti uređaji gladni energije važna su prilagodba sve toplijem svijetu. Milijunima ljudi postali su nužni za preživljavanje, tvrde stručnjaci.

Iako pomažu u spašavanju života, klima-uređaji dolaze s cijenom – njihovi energetski zahtjevi golemi su.

Klima-uređaji odgovorni su za emisiju približno milijardu metričkih tona ugljikova dioksida godišnje od ukupno 37 milijardi emitiranih u cijelom svijetu, prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA). Taj začarani krug moguće je prekinuti, kažu stručnjaci, povećanjem udjela obnovljivih izvora energije, razvojem energetski manje zahtjevnih klima-uređaja i razvojem drugih tehnika rashlađivanja.

“Postoje neki pravi čistunci koji misle da ih možemo eliminirati, ali ja ne mislim da je to izvedivo”, rekao je za AFP Robert Dubrow, epidemiolog s Yalea koji se specijalizirao za zdravstvene učinke klimatskih promjena.

Pristup klimatizaciji već spašava desetke tisuća života godišnje i to je brojka koja raste, prema nedavnom izvješću IEA-e čiji je Dubrow suautor. Studije pokazuju da je rizik od smrti uzrokovane vrućinom smanjen za tri četvrtine onima koji žive u kućanstvima s klima-uređajima.
slika

U SAD-u oko 90 posto kućanstava ima klimu

U Sjedinjenim Američkim Državama, gdje oko 90 posto kućanstava ima klima-uređaj, znanstvenici ističu ulogu klimatizacije u zaštiti stanovništva i potencijalno razoran učinak isključenja struje za toplinskih valova.

Međutim, od 3.5 milijarde ljudi koji žive u vrućim klimama diljem svijeta, samo ih petnaestak posto ima klima-uređaje. Broj klima-uređaja u svijetu, a već ih je oko dvije milijarde, vrtoglavo će rasti kako temperature rastu.

Indija, Kina i Indonezija, prva, druga i četvrta najmnogoljudnija zemlja na svijetu, imat će najveći rast. Udio kućanstava u Indiji opremljenih klima-uređajima mogao bi porasti s 10 na 40 posto do 2050. godine, prema nedavnoj studiji.

To će, međutim, donijeti povećanje potrošnje električne energije jednako postojećoj godišnjoj proizvodnji zemlje poput Norveške.
slika

Nekoliko velikih problema

Problemi koje donosi pojačana klimatizacija tu ne prestaju. Klima-uređaj koriste plinove fluorougljika kao rashladna sredstva, koji imaju snagu zagrijavanja tisućama puta veću od CO2 kad se ispuste u atmosferu.

Ujedno, ispuštanjem vrućeg zraka na ulice, klimatizacija pridonosi stvaranju urbanih toplinskih otoka. Studija iz 2014. pokazala je da toplina emitirana iz klimatizacijskih sustava u gradskim središtima povećava srednju temperaturu zraka za više od 1 stupanj Celzija.

I konačno, zbog svoje cijene pristup klimatizaciji može biti financijski problem. Broj klima-uređaja u svijetu, oko dvije milijarde danas, vrtoglavo će rasti kako temperature i prihodi rastu.

Održivo hlađenje

Enrica De Ciana, profesorica ekonomije okoliša na venecijanskom sveučilištu, kaže da su klima-uređaji nužni, ali važno ih je kombinirati s “komplementarnim” pristupima. Prvo, nastavkom povećanja proizvodnje obnovljive energije i smanjenjem fosilnih goriva tako da energija koju koriste klima-uređaji dovodi do manje emisija.

Drugo, razvojem i ugradnjom pristupačnih klima-uređaja koji troše manje energije, na čemu neke tvrtke već rade. Veća učinkovitost također bi smanjila rizike od prekida u opskrbi strujom zbog prekomjerne potražnje. Za vrućih dana klima-uređaj može činiti više od polovice vršne potrošnje.

Ali iznad svega stručnjaci naglašavaju istovremenu potrebu za mjerama prostornog planiranja, uključujući više zelenih i vodenih površina te nogostupe i krovove koji odbijaju sunčeve zrake i bolju izolaciju zgrada.

“Moramo postići održivo unutarnje hlađenje”, rekao je Dubrow. Predložena rješenja su “vrlo izvediva”, dodaje. “Stvar je političke volje da se provedu”, piše Index.hr, prenosi Buka.com.

You must be logged in to post a comment Login