Opština Srebrenica ima bujnu vegetaciju, koju čine listopadne i četinarske šume, koje daju estetski izgled pejzaža. U nižoj zoni zastupljene su obradive površine pod žitaricama, povrćem, parcelama duvana i voćnjacima. U višoj zoni rastu šume hrasta i bukve, koje sa porastom nadmorske visine smjenjuju četinari; bor, jela i smrča sa rijetkim stablima Pančićeve omorike (tercijarni relikt) koju je na susjednoj planini Tara, otkrio čuveni prirodnjak I biolog Josif Pančić 1875. godine.
Pančićeva omorika se od ostalih četinara jele i smrče, znatno razlikuje po izrazito vretenastom izgledu svoje krošnje, visine do 50 m, zbog čega je nazivaju i četinarskom ljepoticom. Drvo je izuzetne tehničke vrijednosti, koriste ga u izradi muzičkih instrumenata.
Od rijetkih biljnih vrsta zastupljena je i tisa (25 m) i Bijeli cvijet – Jeremičak opojnog mirisa, kao i na susjednoj planini Tara.U prizemnom sloju šumskog pokrivača, raste bobičasto planisnko voće (divlje jagode i borovnice) i pečurke različitih oblika i boja. Prostrane raskošne livade i pašnjaci obrasli su gustom travom i ljekovitim biljem: kantarion, majčina dušica, iva, hajdučica i dr., koje turisti beru zbog pripreme ljekovitih napitaka I čajeva. Za ljuibitelje prirode ovo je pravi raj za odmor i rekreaciju.
Guste i neprohodne šume Zelenog Jadra, visoravni Osat i planine Sušica, stanište su raznovrsne divljači, medju kojima su posebno značajne vrste: srna, divlja svinja i medvjed o čijoj zaštiti brine Lovačko društvo “Javor” i Šumsko gazdinstvo “Drina” iz Srebrenice. Na ovom prostoru je bogat i ptičiji svijet. Na visokim liticama kanjona Drine i Crnog potoka, gnijezde se i opstaju rijetke vrste orla (Bjeloglavi orao).