Ekran i mobilni šalju mališane logopedu

Najčešći problemi zbog kojih se roditelji danas javljaju logopedu su izostanak progovaranja ili usporen govorno-jezički razvoj kod mališana, kao i problemi smanjene interakcije sa drugima, saglasni su naši sagovornici, te ističu da određena istraživanja pokazuju da danas u svijetu, a tako i kod nas, svako peto dijete ima problem sa govorno-jezičkim razvojem.

Marina Gavrić Govedarica, logoped, kazala je u razgovoru za “Nezavisne novine” da i prevelika izloženost ekranu i te kako utiče na kašnjenje u progovaranju, ali i kompletnom psihomotornom razvoju djece.

“Djeca stagniraju u govorno-jezičkom razvoju, ne razvijaju dvosmjernu komunikaciju, nisu zainteresovana za igru i interakciju sa drugima, emocionalno su nezrela, pažnja im je selektivna, motorika jako loša – djeca ne znaju da skoče, usporena su, nemaju razvijenu koordinaciju pokreta, imaju loše držanje i na kraju se to sve naravno odražava i na intelektualni nivo”, pojašnjava Gavrić Govedarica.

Kako je rekla, najvažniji period za razvoj govora je od samog rođenja pa do treće godine.

“Djeca uče oponašajući odrasle, iz našeg odnosa prema njima i iz sopstvenog iskustva koje steknu u svom socijalnom okruženju. Dječji mozak je u tom periodu kao spužva, upija sve što se stavi pred njega i oblikuje se onako kako ga odrasli tretiraju”, kazala je Gavrić Govedarica i istakla da, ukoliko je socijalna sredina dovoljno stimulativna, dijete se razvija pravilno, naravno ukoliko ne postoje određeni fiziološki faktori koji utiču na razvoj.

“Najvažniji savjet koji dajem roditeljima, a koji njima zvuči nekada i smiješno, jeste da se bave što više svojom djecom, da prate i osluškuju njihov razvoj, ne samo fiziološke potrebe, nego i emocionalne, socijalne”, pojašnjava Gavrić Govedarica.

Prema njenim riječima, roditelji treba da provode kvalitetno vrijeme sa djecom, razgovaraju, osmišljavaju zajedničke aktivnosti jer upravo kroz te zajedničke aktivnosti djeca razvijaju i govor, komunikaciju, emocije, socijalizuju se, razvijaju logiku, maštu i kreativnost.

Kako je rekla, ne postoji period za koji može reći da je neko prerano došao na konsultacije, te ističe da je uvijek bolje preventivno reagovati, posavjetovati se ili započeti sa ranom stimulacijom i spriječiti moguće posljedice nego se javiti kasno kada određene poteškoće postanu već dio djetetove ličnosti.

“Dakle, čim roditelj uoči ili posumnja na određena odstupanja, potrebno je da se obrati za pomoć”, dodaje Gavrić Govedarica.

Da je ekranizacija, ali korištenje mobilnih telefona u velikoj mjeri opasno po govor, ali i da utiče na smanjenu motoriku kod djece, smatra i Vladimir Vasić, sociolog iz Istočnog Sarajeva.

“Imamo ozbiljan problem kada djeca čak i predškolskog uzrasta upotpunjuju svoje slobodno vrijeme, dokolicu, ali i oni se sami oblikuju uz pomoć mobilnih telefona”, kazao je Vasić i dodao da samim tim djeca imaju nerazvijen govor i nerazvijenu motoriku.

“Ono što je najopasnije, po mom mišljenju, jeste to što djeca imaju smanjen fond riječi, kao i smanjenu potrebu za komunikacijom, a to se sve odražava na njihovu sposobnost za socijalnu integraciju”, pojasnio je Vasić.

Kako je rekao, dosta djece ne može da se socijalno integriše, da li to bilo u školi ili u nekom drugom obrazovnom procesu ili među vršnjacima.

“Oni su postali individualna bića uz pomoć mobilnih telefona koji njima stvaraju lažan privid da nisu usamljeni”, kazao je Vasić i dodao da je potrebno napraviti model kako djeci da se osmisli slobodno vrijeme, odnosno da se smisli alternativa za mobilni telefon, pišu Nezavisne.

You must be logged in to post a comment Login