Danas se slavi Vaskrs – Dana vaskrsnuća Isusa Hrista

Najznačajniji i najradosniji hrišćanski praznik, pored Božića, koji slave svi hrišćani, bez obzira kojoj crkvi ili denominaciji pripadali, je Vaskrs, a ove godine slavi se 8. aprila.

To je praznik nad praznicima, obilježava se povodom dana vaskrsnuća Isusa Hrista. Prethodi mu sedmonedjeljni post, a svaka sedmica tog posta ima naziv. Tako se posljednja sedmica posta naziva strasna, u kojoj se obijeležavaju Hristovo stradanje, kome je prethodila tajna večera, a potom i raspeće na Veliki petak, koji predstavlja najtužniji hrišćanski praznik, zbog žalosti za pogubljenim Isusom.

Hristovo vaskrsenje u nedjelju predstavlja dokaz da se život rađa poslije smrti, čime je razuverio sve nevernike, i dokazao im da postoji svevišnji Gospod koji odlučuje o sudbinama i životima svih ljudi.

Vaskrs je pokretan praznik jer je povezan sa mjesečevim menama, i može varirati i po mjesec dana. Povodom ovog praznika farbaju se jaja, jer se vjeruje da je jaje koje je Bogorodica donijela na Hristov grob postalo crveno, pošto su nevjernici smatrali da će on oživleti ukoliko jaje pocrveni. Zato se ona mahom farbaju tom bojom, naročito prvo, koje ima veliki značaj u našoj kulturi, ono čuva dom i porodicu do naredne godine, tj. Vaskrsa.

Vremenom su uvedene i druge boje, a pored farbanja, koje je datira od davnina, radi se i šaranje, ali je ono novijeg porijekla i seže dva ili tri vijeka u prošlost. Na jajima se mogu naći mahom hrišćanski simboli, ali i sve što ljudi smatraju da je prikladno i predstavlja ono što žele da se dogodi u budućnosti, kako bi se želje ostvarile snagom praznika.

Rasprostranjeno uvjerenje da se jaja moraju ofarbati na Veliki petak, ali postoje i mišljenja da to ne treba raditi tog, najtužnijeg dana, kada se ni vatra ne pali, pa se jaje ne može skuvati i obojiti.

Važno je da se to uradi do Vaskrsa, koji pada u proljećne mjesece kada se bude priroda i vegetacija, što praznik, prema verovanju, podstiče, u čemu se ogleda isprepletanost hrišćanskih i paganskih simbola.

Postoji vjerovanje da se jaja ne smijeju bacati već da se moraju vratiti prirodi iz koje su uzeta, pa se ona tako ostavljaju u voćnjacima, baštama i njivama, kako bi podstakla plodnost.

Vaskrs je praznik radosti, ljubavi i sloge, tog dana se čitava porodica okuplja kao znak jedinstva ne samo nje, već i čitavog hrišćanskog svijeta.

Iako post prethodi Vaskrsu, Veliki petak je dan najstrožeg podvizavanja za vernike, koji je posebno važan, a post se prekida na dan Hristovog vaskrsenja.

Ukućani bi se ritualno omrsili vakršnjim jajetom, kucali bi se odmah po buđenju i potom jeli. Iz jajeta nastaje novi život, pa se smatralo da će tako u narednom periodu napredovati život i zdravlje. Trpeza je svečana, bogata, mijesi se vaskršnji hleb u čije središte se stavlja crveno jaje, kako bi se njegova snaga prenijela i na rod na njivama, odnosno na žito i brašno.

Kao što se za Božić tradicionalno sprema prase, tako se za Vaskrs priprema jagnje. Za razliku od dana Hristovog rođenja koji obiluje običajima paganskog porijekla, za Vaskrs su mahom vezani hrišćanski simboli i rituali, koji slave život poslije smrti, pa je sve čvrsto vezano za to značenje i simboliku.