Ćamil Duraković: “Mi moramo biti jedni uz druge”

Razgovarali smo sa načelnikom opštine Srebrenica Ćamilom Durakovićem o dosadašnjem radu, ciljevima i projektima čija je realizacija okončana ili se planira realizirati do kraja godine.

Iza sebe imate mandat načelnika opštine Srebrenica, prije toga bili ste zamjenik načelnika. Planirate kandidaturu i za naredni mandat. Koja su vaša očekivanja?

Ako gledamo objektivno, građanima treba prepustiti da kažu svoje mišljenje. Na narednim izborima neću da nastupam kao neko ko iza sebe nema postignut rezultat. Voditi opštinu Srebrenica jedan je složen posao koji nosi benefit, ali i jedan veliki rizik i odgovornost. Živimo u vremenima kada većina naših građana može da izrazi neku vrstu nezadovoljstva. Ja ću nastupati kao osoba koja po demokratskim principima brani svoj mandat, a mandat se brani na takav način da svom okruženju iznesete ono što ste uradili i ono šta planirate da uradite.

Moje iskustvo je ogromno. Imam 37 godina, a od toga sam 8 godina na nekoj velikoj poziciji na kojoj se donose odluke. Gledajući unazad, ove tri i po godine, svoj lični uspjeh mogu izraziti u tome što smo bili manje prisutni u nekom negativnom kontekstu u medijima i u javnosti. Pokušali smo da uradimo nešto što se odnosi na građane i život na lokalnom nivou. Pokušali smo direktno da ostvarimo kontakt s ozbiljnim firmama, što je ključ opstanka i povratka ljudi u ovaj grad. Svako ko zna razmišljati, to će cijeniti. Bilo to slučajno, montirano ili nemontirano, načelnik opštine Srebrenica je jedini načelnik koji je dobio tri nagrade u prethodnoj godini: „Večernjakov pečat“, nagradu Nezavisnih novina i nagradu Face TV. Samo oni koji neće da razumiju, ismijavaju nas.

Izbori u Srebrenici neće biti popis naroda, nego ćemo tražiti ono što je, objektivno gledajući, najkvalitetnije. Neće više biti neprirodno to što ću ja ići u Kalimaniće u predizbornoj kampanji, kao i u ostala srpska sela, koja sam sva obišao na teritoriji naše opštine.

Investiciono-razvojna konferencija organizovana je prošle godine u Srebrenici. Jedna velika i važna stvar za našu opštinu. Najveći dio sredstava dobijenih na konferenciji izdvojila je Vlada Republike Srbije. Da li su ta sredstva stigla i kada će biti realizovani planirani projekti?

Sredstva su djelimično stigla. Od ukupnih 5 miliona eura dobili smo 2 miliona na budžet. Da ne spekulišemo, ta sredstva nisu potrošena, već se nalaze na budžetu. Ostala tri miliona su namjenska sredstva za infrastrukturne projekte. Samo oni koji ne razumiju, govore da je ova sredstva trebalo preusmjeriti u otvaranje novih radnih mjesta. Napraviti radno mjesto u ovoj državi, u prosjeku, košta oko 50.000 KM. Mi ćemo dati 3 miliona ako postoji sposobna osoba koja može napraviti 3.000 održivih radnih mjesta.

Iz ovih namjenskih sredstava riješili smo da popravljamo izgled i sliku Srebrenice. Pravićemo obdanište koje će biti reprezentativno i uslovno za našu djecu. Sadašnja zgrada obdaništa ne ispunjava određene zakonske uslove. Radićemo i put, most na jezeru Perućac, kao i jednu fabričku halu. Realizaciju ovih projekata očekujemo početkom ili sredinom juna. Sada smo u fazi objave tendera za projektovanje. Na Investiciono-razvojnoj konferenciji prezentovali smo Srebrenicu u novom i ozbiljnijem obliku. Sada krećemo na konkretno mijenjanje njenog imidža. Očekujemo da će ovi projekti biti završeni do kraja godine.

Očekujemo i nova zaposlenja u ovoj godini. Projekat koji imamo u Potočarima trebao bi donijeti 30 radnih mjesta, 50 radnih mjesta u kompaniji za preradu krompira „Srebreničanka“ i neka druga radna mjesta. U mojoj izbornoj platformi „Srebrenica 2020“, okvir je bio da u periodu mog mandata zaposlimo 400 osoba. Dinamika nije bila takva da se svake godine zaposli 100 ljudi, nekad je to bilo 100, nekad manje, nekad više ali će se zaposliti planiran broj.

Prije dvije godine bili ste u posjeti Republici Turskoj. Tamo su data neka obećanja koja još nisu realizovana. Šta se dešava sa time?

To su bila obećanja. U nekoliko navrata smo imali posjetu iz Turske, da bi onda, to slobodno smijem reći, neko iz ove zemlje izlobirao da to ne bude Srebrenica. Vrijeme će pokazati i ko je ta osoba. Prekinut nam je kontakt s Ankarom koja je planirala izdvojiti velika sredstva, da bi onda počele neke ucjene i da se politički redaju stvari, gdje je Srebrenica ispala kolateralna šteta. Imali smo odluku grada Ankare, koja je odobrila sredstva za Srebrenicu, i u ovom slučaju njih krivim jer su nas iskoristili kako bi nam pomogli, a od toga ništa nije bilo. Mi smo slagani!

Investicija sportske dvorane biće realizovana, ali ne od strane Ankare, već sredstvima koja je obezbijedila Opština Beykoz. Gradnja sportske dvorane trebala bi početi ove godine i to u blizini Srednjoškolskog centra u Srebrenici, ali ne na ranije planiranoj lokaciji.

Vrlo važan projekat, Guber banja. Koliko ste upućeni u realizaciju ovog projekta? Da li je Opština ponudila neku vrstu pomoći investitorima?

Mi smo od početka bili opredijeljeni da je Guber banja od strateškog interesa za opštinu Srebrenica.

Zašto ovo govorim? Znamo da je prije rata banja bila duša Srebrenice. To je kao da u Mostaru nema Starog mosta. Srebrenica se već 20 godina vrti u krug iz razloga što nema svoju dušu. Ali nije do nas. Imali smo investitora koji je vrlo ozbiljan i koji je krenuo u realizaciju projekta Guber banje. Međutim, uslijedile su opstrukcije političke prirode i one dolaze iz Banja Luke i odnosile su se na proces same izgradnje objekata. Sada je neosporan taj građevinski dio, već je problem u koncesiji za vodu koju je Vlada entiteta RS dala drugom preduzeću. Nije prirodno da nastavite sa ulaganjima u objekte kada nemate vodu. Mi pokušavamo da promijenimo ono što možemo. Već u junu očekujemo otvaranje nekih radnih mjesta u Argentariji, kao i puštanje u funkciju jednog dijela kapaciteta banje. Banja je veliki projekat od kojeg ne možemo očekivati da sutra počne sa radom i da se odmah zaposli 500 ljudi. Bitno je da su deblokirani određeni procesi koji će pokrenuti otvaranje banje.

Ako na narednim izborima osvojite novi mandat, postoji li nešto što bi promijenili, nešto što bi uradili drugačije?

Nekada sam zamišljao da se neke stvari mogu promijeniti kada uđete u ovaj sistem. Međutim, ono što bih ja mijenjao ne može tako lako da se promijeni. Kada bih se pitao, odabrao bih ko može da sjedi u Skupštini. Ne da ih optužujem, dobro smo sarađivali i funkcionisali, ali neki ljudi tamo umisle da je njihova politička vizija da rješe sebe i svoju porodicu, ili svoje selo i svoj put. Mislim da u Skupštini treba više obrazovanog kadra koji će podjednako nositi odgovornost kao i načelnik opštine. Ali to nije moguće. To odlučuju politike koje prave svoje liste. Ja ne želim svoje političke posluške, nego osobe koje će me i kritikovati. Želio bih da politička vizija načelnika i Skupštine bude ista. Volio bih da odbornik iz Osata ustane i da se bori i za Sase ili bilo koju drugu mjesnu zajednicu. Na kraju krajeva, promijenio bih svoj kabinet. Raspisao bih konkurs na kojem bi izabrao osobe kojima smijem prepustiti odgovornost.

Mladih ljudi je sve manje u Srebrenici. Da li je posao jedini način da se mladi ljudi zadrže u Srebrenici?

Ne mogu se složiti s tim da je sve manje mladih ljudi u Srebrenici. U normalnom svijetu obrazovani ljudi idu za poslom, samo u Srebrenici postoji neko pravilo da čovjek koji ovdje završi fakultet ovdje hoće i posao. Onog trenutka kada mladom čovjeku ne date posao, on odmah ide. Nađite mi jednog mladog čovjeka kojeg smo otjerali iz Srebrenice, koji nije dobrovoljno otišao. Ti ljudi nisu iskreni. Biti u Srebrenici znači žrtvovati se. Ako je nekom uslov da bi bio ovdje taj da mora imati posao… Ja sam u Americi putovao dva sata do svog radnog mjesta. Što se to ne može primjeniti ovdje, živiš u Srebrenici, putuješ u Tuzlu na posao, pa se opet vratiš u Srebrenicu, ako imaš volju i ako je voliš.

Ja vam mogu pokazati da nijedna opština u protekle tri godine nije zaposlila 300 ljudi u više preduzeća. Mi jesmo. Zamislite samo šta bi inicijativa mladih Srebreničana postigla u svijetu. Donesite mi inicijativu koja je konstruktivna i pozitivna, a da to nije rok koncert, ja ću je podržati. Koncert dolazi na kraju, kad se završi sa konkretnim projektima.

Za kraj našeg razgovora, Vaša poruka građanima Srebrenice?

Moramo se okrenuti jedni drugima. Bez obzira na prigovore koji dolaze sa strane, mi moramo biti jedni uz druge. Moramo pokušati živjeti u vremenu koje je teško za sve nas, ali da ne dozvolimo da nas razdvajaju. Imajmo mira i strpljenja i gradimo Srebrenicu za našu djecu.

Razgovarao: Bekir Halilović