Ako ne možete učiniti ovih pet stvari, možda imate Alzheimerovu bolest

Alzheimerova bolest smatra se svjetskim javnozdravstvenim prioritetom već 10 godina, a tom odlukom je Svjetska zdravstvena organizacija naložila svim svojim članicama da izrade akcijske planove odnosno nacionalne strategije za borbu protiv te bolesti.

Prema podacima SZO-a 47.5 miliona ljudi u svijetu ima neki oblik demencije, a procjenjuje se da je 6.4 milionaoboljelih u Europskoj uniji, odnosno oko 86.000 u Hrvatskoj, navodi HZJZ.

“Dijagnosticiranje demencije i njezinih brojnih vrsta može biti izazov za ljekare”, kaže Glen Stevens, doktor osteopatske medicine i član osoblja Centra za tumore mozga i neuroonkologiju klinike Cleveland. “Procjenjuje se da pet posto osoba starijih od 65 godina ima tešku demenciju, a 10 do 15 posto ima barem blagu demenciju. Kako se broj starijih osoba povećava, broj osoba s demencijom neizbježno će rasti. Rana i točna dijagnoza je glavni cilj u evaluaciji demencije”.

Ovih nekoliko stvari može biti razlog za zabrinutost jer mogu biti rani pokazatelji Alzheimerove bolesti. Javite se liječniku ako ih primijećujete kod sebe ili vama drage osobe, savjetuje Centar zdravlja.

Ne možete pratiti svoje finansije

Donošenje loših finansijskih odluka ili ostavljanje računa da se gomilaju mogu biti znak demencije, osobito ako to nije u karakteru osobe. “Čuli smo puno anegdota o pacijentima koji nisu ni znali da imaju demenciju kada su se dogodili neki od ovih nepovoljnih finansijskih događaja”, kaže Lauren Hersch Nicholas iz Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health. “Tada bi cijela porodica mogla saznati kada su izgubili vlastiti dom ili tvrtku, ili je iznenada nova osoba dodana na druge račune i uzima njihovu ušteđevinu.”
Često ste zbunjeni i to vam ometa svakodnevicu

Zbunjenost koja napreduje do točke kada ometa svakodnevni život može biti simptom Alzheimerove bolesti, kažu ljekari. Jedan primjer je stalno skretanje s teme kada pokušavate razgovarati o nečemu.

“Dakle, ono što obično vidimo kako ljudi stare jest brzo izvlačenje informacija, brzo izvlačenje imena i riječi, ali kada se kasnije vrate na taj razgovor, ili skreću s teme ili traže neki podsjetnik”, kaže neurolog James Leverenz.
Nutricionisti otkrivaju koliko orašastih plodova bi trebalo da jedemo

“Jedno od uobičajenih pitanja koje postavim svojim pacijentima i njihovim obiteljima: ‘Vraća li vam se sjećanje ako dobijete nekakav podsjetnik?” I oni kažu, “Da, onda će mi ime doći,” i takve stvari. To ima tendenciju pogoršavanja kako postaju malo stariji, a kada to postane tako loše da se počnemo miješati u sposobnost osobe da upravlja svojim svakodnevnim funkcioniranjem, tada počinjemo biti malo više zabrinuti zbog moguće demencije.”

Dezorijentirani ste

Dezorijentiranost je čest znak Alzheimerove bolesti. “Pravi problem s ovom bolešću je percepcija vremena”, kaže Lisa P. Gwyther, koautorica knjige The Alzheimer’s Action Plan: A Family Guide. “Pet minuta se može činiti kao pet sati za nekoga s ovom dijagnozom, tako da muž može misliti da mu žene nema satima ili čak sedmicama, čak i ako je prošlo samo nekoliko minuta, ili bi mogao reći svom unuku da ga nije vidio pet godina, iako ih je jučer vidio”.

Imate poteškoće s praćenjem razgovora

Ako vam je sve teže pratiti govor u bučnom okruženju, to bi mogao biti znak Alzheimerove bolesti. “Iako većina ljudi pomisli na probleme s pamćenjem kada čuje riječ demencija, ovo je daleko od cijele priče”, kaže dr. Katy Stubbs iz Alzheimer’s Research UK . “Mnogi ljudi s demencijom teško će pratiti govor u bučnom okruženju, a mnogi ovaj simptom nazivaju “problem koktel zabave””.

Često zaboravljate ili imate gubitak pamćenja

Gubitak pamćenja, osobito kada ni podsjetnici više ne funkcioniraju, snažno je povezan s Alzheimerovom bolešću. “Kod Alzheimerove bolesti najtipičnija prezentacija nije samo gubitak pamćenja, već da nam se, kada kasnije dobijemo podsjetnik, još uvijek sjećanje ne vrati”, kaže dr. Leverenz, piše Centar zdravlja.

“Kao da se događaj ili rasprava nisu dogodili. Svi zaboravljamo stvari nekoliko puta ili će nam trebati nekoliko podsjetnika da se sjetimo događaja ili neke vrste specifične informacije iz sjećanja. Ali ako ste razgovarali s roditeljem, a oni se kasnije ne sjećaju tog razgovora, čak ni uz naznake, to je jedna od stvari oko koje se trebamo zabrinuti”, prenosi N1.

You must be logged in to post a comment Login