40 vrsta liječenja se propisuje bez ikakve potrebe

Doktorii su identifikovali otprilike 40 različitih tretmana za koje tvrde kako često nemaju nimalo ili pak imaju vrlo malo koristi za pacijente, piše IFL Science. Ovdje se naime radi o popisu tretmana koji se proteže od nepotrebnih pregleda CT-om, pa sve do nepotrebnih krvnih pretraga.

Svi oni poprilično puno koštaju Nacionalnu zdravstvenu organizaciju u Velikoj Britaniji, tvrde, prenosi Net. Ovu su listu sastavili stručnjaci s Akademije Medical Royal Colleges, koja predstavlja 22 medicinska fakulteta u Velikoj Britaniji. Oni tvrde kako se pacijentima nedovoljno jasno objašnjavaju djelovanja određenih tretmana te da im se brojni tretmani nepotrebno propisuju.

Radi se o slučajevima manjih preloma kod djece kojima se nepotrebno stavlja gips (umjesto da im se prepiše nošenje udlage) te o nepotrebnom korištenju fiziološke otopine za ispiranje ogrebotina i posjekotina, za što bi dovoljna bila i čista voda iz slavine.

Doktori tvrde kako pacijenti na njih vrše pritisak

A postoji nekoliko razloga zbog kojih, tvrde ljekari, svoje pacijente šalju na rendgenske preglede i zbog kojih im prepisuju lijekove za koje znaju da im možda baš i neće biti od koristi. Više od 60 posto ispitanih doktora priznalo je kako testove i preglede često radi čisto kao mjeru opreza protiv mogućih sudskih sporova, dok određeni broj njih tvrdi kako ih često pritisak od strane pacijenta natjera na to da ih šalju na nepotrebne pretrage. A to ne dovodi samo do porasta računa za zdravstvo, posebno u Velikoj Britaniji, već i do drugih ozbiljnih problema, kao što je razvijanje otpornosti na antibiotike kod ljudi.

Potrebna je bolja komunikacija

Drugi pak tretmani navedeni u ovom istraživanju trebali bi prije svega biti temeljito objašnjeni svakom pacijentu, kako bi znao koje su sve moguće nuspojave, tvrde. A ovdje kao primjer navode situacije u kojima se pacijentu koji boluje od smrtonosnog raka propisuju daljnje, agresivne hemoterapije. Oni također tvrde kako bi između ljekara i pacijenata općenito trebao postojati kvalitetniji dijalog, kako bi pacijenti u potpunosti razumjeli hoće li im svaka od tih vrsta liječenja poboljšati život ili će pak značajno smanjiti njegovu kvalitetu. A zatim pacijent, u potpunosti informiran, može donijeti pametniju odluku.

“Naravno, živimo u svijetu u kojem je sve više znanstvenih otkrića. A što više toga možemo učiniti, to ćemo više toga i učiniti. No, ono što mi tražimo jest da se komunikacija između doktora i pacijenata s teme ‘šta možemo učiniti’ prebaci na temu ‘šta bismo smjeli i trebali učiniti’, za BBC Radio4 je izjavila profesorica Dame Sue Bailey, direktorica Akademije.

Izvor: N1

You must be logged in to post a comment Login